Mars, crveni planet, još je od antičkih vremena zaokupljao pažnju i budio maštu Grka i Rimljana kada bi postao najsjajniji objekt na nebu, sjajniji čak i od Jupitera, vrhovnog rimskog božanstva. Mars je oduvijek smatran kozmičkom prijetnjom pa stoga ne čudi da smo invazije vanzemaljaca često poistovjećivali sa napadom Marsovaca, poput one opisane u ‘Ratu svjetova’ H. G. Wellsa i oživljene u radio drami legendarnog Orsona Wellesa. U novije doba, o Marsu smo maštali kao Zemljinom blizancu na kojem život buja, presijecan kanalima u Schiaparellijevim skicama za koje je poznati američki astronom Lowell tvrdio da služe za navodnjavanje. Moderna istraživanja započela su tek stoljeće kasnije, slijetanjima Vikinga 1 i 2 na površinu Marsa 1976., koja su još više produbila misterij života na Marsu pozitivnim ishodom jednog od bioloških eksperimenata. U međuvremenu, Mars je postao zanimljiv i kao planet za buduću kolonizaciju i naseljavanje, a njegovo istraživanje je potaknuto slanjem niza svemirskih sondi – orbitera i rovera – od Mars Pathfindera i rovera Sojourner 1997., preko Spirita i Opportunityja, do nedavnog slijetanja rovera Perseverance.
Što su roveri i misije na Mars do sada otkrili? Ima li života na Marsu? Je li nekada postojao život na Marsu? Ako je postojao ili postoji, kako bi taj život izgledao? Što su biomarkeri i čemu nam oni služe? Kako izgleda površina Marsa? Postoji li na Marsu voda? Možemo li naseliti Mars? Odgovore na ta pitanja donosi vam ovo predavanje..
Voditelj:
Tomislav Jurkić
Tomislav Jurkić je doktor znanosti i diplomirani inženjer fizike koji je završio diplomski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao na temu istraživanja prašine u okolini mladih zvijezda oko kojih se iz prašine tek formiraju protoplanetarni diskovi i planeti, te starih zvijezda pri kraju svoje evolucije. Uz istraživanje zvjezdane prašine područje su mu interesa i meteorska astronomija, atmosfere divovskih vrućih zvijezda, astrobiologija te popularizacija astronomije i fizike. Aktivno radi s nadarenim učenicima, posebno kroz sudjelovanje i mentorski rad na znanstvenim kampovima i školama astronomije i fizike, koje je i sam pohađao tijekom srednje škole. Od 2006. godine zaposlen je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, a danas radi kao predavač. Suradnik je na više međunarodnih znanstvenih projekata te predstavnik Hrvatske u upravnom odboru europskog projekta suradnje u znanosti i tehnologiji (COST) ‘Istraživanje Mliječnog puta pomoću Gaia svemirskog teleskopa’. Tijekom svoga rada boravio je na Institute for Advanced Study u Princetonu, SAD, u Astronomskom centru Nikole Kopernika u Torunu, Poljska, na Queen’s University Belfast u Ujedinjenom Kraljevstvu, te se usavršavao na nekoliko škola astrofizike. Aktivno je uključen i u međunarodnu LSST kolaboraciju – veliki pregled prostora i vremena na opservatoriju Rubin u Čileu, najveći astronomski projekt u svijetu te vrste.
Izlaganje je predviđeno za sljedeće uzraste:
viši razredi osnovne škole, srednja škola, građanstvo
