Grupa za istraživanje mentalnih bolesti
A native of the United Kingdom, Nick Bradshaw studied Biology and Physics at Durham University (England) in 2005, before moving to the University of Edinburgh (Scotland) for his doctoral studies. There, Nick began working on several genes and proteins that had been implicated in schizophrenia. This became a major interest for him, and ever since he has been studying biological events that lead to the development of major mental illnesses in patients. This included five years working at the Heinrich Heine University in Düsseldorf (Germany), before he moved to Rijeka in 2017, in order to teach and to continue his research within the Department of Biotechnology.
Mental illnesses are devastating conditions of the brain that and are among the biggest causes of disability in Croatia and worldwide. While some of the most severe mental illness, such as schizophrenia, effect less than 1% of the population, others such as depression affect 10-15% of people at some stage during their lifetime. There is therefore a huge need to understand better the biology behind these conditions, so that we can work towards better diagnosis and treatment of patients. We investigate the role of specific genes and proteins in these conditions, through looking at their effect on human cells. We will explain the ideas behind this work, as well as demonstrate the type of experiments we perform.
Laboratorij za genetiku ponašanja:
Laboratorij za genetiku ponašanja bavi se istraživanjima genetskih osnova razvoja ovisnosti. Mijenjanje aktivnost gena i istraživanje njihova utjecaj na ponašanje provodimo na vinskoj mušici (lat. Drosophila melanogaster). Posjetitelji će vidjeti kako se uzgajaju vinske mušice, kako izgledaju ispod mikroskopa, na koji se način objektivno mogu mjeriti njihova ponašanja, a pritom će saznati i niz zanimljivih informacija o biologiji vinske mušice. Najvažnije, posjetiteljima će se objasniti zašto i kako tako malen i naočigled nama nimalo sličan organizam omogućuje značajna otkrića koja unapređuju razumijevanje ljudske biologije i raznih bolesti.
Rozi Andretić Waldowski diplomirala je psihologiju 1985. g. na Filozofskom fakultetu u Rijeci i doktorirala biologiju 2000. g. na Sveučilištu u Virginiji (Charlottesville, SAD). Tijekom svoje karijere radila je kao školski psiholog, a nakon studija u SAD-u nastavila je usavršavanje na Institutu za neuroznanosti u San Diegu (SAD). Nakon povratka u Hrvatsku od 2008. g. bila je predavačica na Odsjeku za psihologiju u Rijeci, a od 2011. g. voditeljica je Laboratorija za genetiku ponašanja i predavačica na Odjelu za biotehnologiju riječkoga sveučilišta.
Laboratorij za kemiju i nanotehnologiju peptida:
Laboratorij DeShPet (Design of Short Peptides) pri Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci skupina je mladih i kreativnih znanstvenika koji u interdisciplinarnom timu istražuju peptide, peptidne nanostrukture i njihove potencijalne nove funkcije. Dio našega tima s Tehničkog fakulteta primjenjuje algoritme strojnog učenja i evolucijskog pretraživanja u dizajnu antimikobnih i antiviralnih peptida te katalizatora na bazi peptida.
Daniela Kalafatović, voditeljica laboratorija DeShPet, magistrirala je farmaciju, smjer farmaceutska kemija i tehnologija, na Sveučilištu u Trstu, a doktorirala čistu i primijenjenu kemiju (WestChem) na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu. Kao poslijedoktorandica, potpomognuta stipendijom Marie-Curie, radno je iskustvo obogatila na Institutu za istraživanja u biomedicini (IRB) u Barceloni, gdje je izučavala terapije za metastatske tumore raka dojki na bazi peptida. Od 2019. godine zaposlena je na Odjelu za biotehnologiju kao docent, a 2021. preuzima ulogu predstojnice Zavoda za medicinsku kemiju.
Web stranica: https://deshpetlab.uniri.hr/
Laboratorij za molekularnu imunologiju:
Imunosni sustav u mozgu puno je važniji nego što se donedavno mislilo. Naime, dugotrajna je dogma bila da imunosne stanice ulaze u mozak gotovo isključivo prilikom bolesti, poput upale ili traume mozga, a danas znamo da je imunosni nadzor mozga jednako važan i u zdravlju i u bolesti. U Laboratorij za molekularnu imunologiju izučavamo doprinos imunosnog sustava pri nastanku amiotrofične lateralne skleroze, vrlo teške bolest koja dovodi do smrti neurona koji reguliraju rad naših mišića. Trenutno za ALS nema lijeka i teško ju je dijagnosticirati. Štoviše, ne zna se ni točan razlog nastanka te bolesti. Naš je cilj utvrditi i protumačiti ulogu koju imunosni sustav ima u razvoju te bolesti.
Ivana Muntić izvanredna je profesorica na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Godine 1997. završila je Medicinski fakultet u Zagrebu i od tada se bavi istraživanjima. Kao znanstvena novakinja radila je na Katedri za patofiziologiju u Zagrebu, na Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) u Bethesdi (SAD) te Institutu Necker u Parizu, gdje je branila doktorat iz imunologije. Glavno su područje njezina znanstvenoga interesa stanice imunosnoga sustava, poput T stanica, dendritičkih stanica, makrofaga i mikroglije. Od 2014. godine radi na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci, gdje je uspostavila Laboratorij za molekularnu imunologiju, te je nositeljica kolegija Imunologija, Metodologija znanstvenoistraživčkog rada i Neuroimunologija.
Laboratorij za molekularnu neurobiologiju:
Laboratorij za molekularnu neurobiologiju bavi se istraživanjima živčanoga sustava sisavaca, posebno molekularnim i staničnim osnovama neuroregeneracije i neurodegeneracije. U istraživanjima in vitro rabimo životinjske modele, od kojih su neki jedinstveni (npr. oposum Monodelphis domestica, koji u prva dva tjedna u potpunosti može obnoviti oštećeni živčani sustav), kulture neuralnih matičnih stanica, nove nanomaterijale za njihov uzgoj te najmodernije tehnike mikroskopiranja. Posjetitelji će vidjeti laboratorij za staničnu i molekularnu biologiju te najsuvremenije mikroskope Odjela za biotehnologiju.
Jelena Ban rođena je u Rijeci. Molekularnu biologiju diplomirala je na Sveučilištu u Trstu, a doktorirala je 2007. na Međunarodnoj školi za napredne studije (International School for Advanced Studies, SISSA/ISAS) u Trstu, gdje je kao poslijedoktorandica nastavila znanstvenoistraživački rad na polju neuroznanosti. Od 2016. docentica je na riječkom Odjelu za biotehnologiju.
