Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka
Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka na prošlome je Festivalu znanosti sudjelovala s projektom Aktualnost Julesa Vernea. Učenici i nastavnici nastavili su se baviti znanstvenom fantastikom te su osmislili novi projekt Književni svemir Arthura C. Clarkea. Povezali su se s American Cornerom Gradske knjižnice Rijeka i profesoricom Anitom Pešut koja vodi radionice o 3D ispisivanju.
Pogledajte videozapis i saznajte kako teče realizacija projekta. Projekt će vam predstaviti učenica Elena Popović i profesorica Anita Pešut (suradnica). Moći ćete pogledati sljedeće učeničke radove: Laura Afrić – Ramans (strip inspiriran romanom „Susret s Ramom“), Ana Šubat – digitalni plakati („2001: Odiseja u svemiru“ i „Božji čekić“) i Renee Gulan – Ljudski susret s izvanzemaljskom civilizacijom (predavanje, polazište: „Susret s Ramom“). Uživajte!
Prometna škola Rijeka
Cilj Festivala znanosti svih ovih dosadašnjih godina je isti – demistificirati znanost kako bismo je približili djeci, mladima pa i političkim čimbenicima te im pomogli shvatiti koliko je znanost važna i sveprisutna u današnjem društvu te ljudskim životima. Ovogodišnja tema Festivala – Kultura znanosti nastavlja promišljati zajednička ishodišta, suodnos i preplitanja znanosti i kulture. Tragom navedena promišljanja učenici Prometne škole i ove godine sudjeluju na Festivalu predstavljanjem korelacijskog projekta objedinjenog pod nazivom 3D LAB. Ishodište ovome projektu jest prvotna projektna ideja o transformaciji prostora školske knjižnice u svojevrsni učenički i nastavnički laboratorij u kojem će se primjenjivati 3D tehnologija. Projektom smo povezali općeobrazovne predmete Matematiku, Računalstvo i Hrvatski jezik te strukovne, Cestovni promet i Praktičnu nastavu. Nastavnici su osmislili i definirali konkretne zadatke i primjenu 3D tehnologije unutar navedenih predmeta i školskih projekata. Realizaciji projekta doprinijela je i Novinarska skupina Prometeus istraživši mnoge zanimljivosti vezane uz Platona i njegove pravilne poliedre. Platonova tijela su, prema riječima poznatog pisca i matematičara Lewisa Carolla, autora legendarna dječjeg romana Alica u zemlji čudesa, provokativno i kvantitativno malobrojna skupina koja je je uspjela ući u dubine raznih znanosti. Tema Kultura znanosti otvorila je prostor za provedbu određenih aktivnosti školske knjižnice vezanih uz poticanje i razvijanje čitalačke kulture i kampanju imenovanu Godinom čitanja te primjenu suvremene tehnologije. Osmislili smo i uz pomoć 3D pisača kreirali simpatične straničnike ili bookmarkere koje smo dijelili korisnicima knjižnice. Osmislivši promidžbene uratke, primijenili smo tehnologiju 3D ispisa u okviru razrade ideje kako ove godine osnovnoškolcima predstaviti našu Školu i zainteresirati ih za upis.
Rezultate svih aktivnosti i rada na projektu predstavili smo na digitalnom posteru – glogsteru:
https://edu.glogster.com/glog/3d-lab/46vfqg3osjq
U realizaciji projekta sudjelovali su: voditeljica i koordinatorica projekta Vesna Tijan, nastavnici i mentori učenicima Vesna Rubeša, Gordana Senić – Koprivnikar, Đurđica Jelušić, Bojan Petran i Alen Panić te školska knjižničarka Madlen Zubović.
Osnovna škola Podmurvice
Umjetnost vs Znanost
Parlaonica učenika OŠ Podmurvice
Debata na Fastivalu Znanosti: Umjetnost vs znanost!
Služi li umjetnost da bi uljepšala znanost? Služi li znanost za tumačenje umjetnosti i svijeta oko nas? Unaprjeđuje li znanost umjetnost ili je obrnuto? Dolaze li i umjetnici i znanstvenici do inovacija kroz analogije, razmišljanja, modele, vještine, razne strukture i metode ? Umjetnost i znanost imaju simbiotski odnos. Umjetnost unaprjeđuje znanost i obrnuto. Danas se na umjetnost i znanost gleda kao na dva odvojena područja. A prije svega nekoliko stotina godina, u doba Renesanse, obrazovanje umjetnika uključivalo je anatomiju, inženjerstvo i matematiku.
Jeste li znali da je SMS kojim se služite na svojim pametnim telefonima , izumio umjetnik- točnije skladatelj?
Jesu li Leonardo da Vinci ili Faust Vrančić umjetnici? Ili znanstvenici?
Faust Vrančić je nacrtao padobran, viseći most i žičaru. On ih je osmislio. Nema sumnje da je Leonardo Da Vinci imao značajnu ulogu u razvoju znanosti. Lijepo vidjeti dugu i koristiti njezin spektar boja, ali fizičari-znanstvenici dokazuju kako duga nastaje.
Za Festival znanosti snimili smo skraćenu verziju od 12 minuta Parlaonice učenika OŠ Podmurvice, s učiteljima Želimirom Lalićem, Tamarom Turić, Dijanom Toljanić i Nadom Kegalj.
Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci
Prošetajmo zajedno riječkim ulicama, Razgledajmo njezine znamenitosti. Upoznajmo osobe koje su ostavile trag u kulturi i znanosti ne samo Rijeke već i šire. Bogata riječka kulturna povijest i znamenitosti poslužile su kao inspiracija u modnoj kolekciji „Rijeka znamenitosti i kulture” Predstavljamo vam naš grad i našu kolekciju inspiriranu riječkim znamenitostima i kulturnom baštinom. U izradi projekta sudjelovali su učenici smjera dizajner odjeće , 2.o, 3.o i 4.o razreda te smjera krojač, 3.d. razred , a projekt su započeli maturanti 4.o razreda 2019./2020.
Osnovna škola Čavle
Ideja o projektu Žena – riječ, slika, lik rodila se zahvaljujući izložbi Alexandera Caldera –Magija skulpturalnog pokreta u Umjetničkom paviljonu i izložbi u Etnografskom muzeju Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave. Calderovi mobili bili su poticaj polaznicima kreativnih grupa škole da osmisle aktivnosti i realiziraju planirano.
Matematičari su odlučili izraditi vlastitu instalaciju, lik balerine. Kad su matematičari odradili svoj dio posla, na red su došli likovnjaci koji su obojali likove i doprinijeli umjetničkom dojmu instalacije. Polaznici novinarske i literarne grupe te dodatne nastave hrvatskoga jezika pratili su rad matematičara i bilježili aktivnosti na temelju kojih su pisali vijesti, izvješća i osvrte. Lik balerine izložen je u predvorju škole.
Voditeljice: Monika Kukučević, Gordana Majnarić-Janeš, Dolores Maršanić, Anita Štimac
Školska godina: 2020./2021.
Osnovna škola Skrad
Naziv projekta: Kultura i znanost izletišta Zeleni vir – 2021. godina
Učenici OŠ Skrad su kroz predmete kemiju i matematiku istraživali o kulturi i znanosti poznatog izletišta Zeleni vir u blizini Skrada. Matematičari su učiteljicom matematike Dianom Cindrić proučavali hidroelektranu Zeleni vir koja je izgrađena 1921.g. s nazivom Munjara Zeleni vir i strojarnicu Zeleni vir koja je građena u stilu industrijske arhitekture s početka 20. Upoznali su se s izgledom i načinom rada hidroelektrane i strojarnice. Kemičari su s učiteljicom kemije bojanom Kovačević ispitivali fizikalno kemijska svojsta voda Zelenog vira, a sve dobivene rezultate su uspoređivali s već prije dobivenim rezultatima ispitane vodovodne vode i podacima iz literature.