Matematički čvorovi
Priznaj, sigurno nikada nisi pomislio/pomislila da ti matematika može pomoći zapetljati ili otpetljati neki čvor! Dođi na Korzo i pokušaj se otpetljati!
Tajne šifriranja
Jesi li se ikada pitao/pitala kako je Cezar skrivao tajne od svojih neprijatelja? Jesi li ikada čuo/čula za Enigmu? Znaš li kako je radila? Znaš li tko ju je „probio“?
Šifriranje je maskiranje ili pretvaranje izvornog teksta u šifrirani tekst po određenom ključu. Otkada postoji civilizacija postoji i potreba za šifriranjem. U ovoj ćemo aktivnosti prikazati kratak vremeplov šifriranja.
Pridruži nam se i okušaj se u šifriranju!
Pokusi u ekstremnim uvjetima
Doc. dr. sc. Iva Šarić, docentica, Odjel za fiziku i NANORI, UNIRI
Daria Jardas, asistentica, Odjel za fiziku i NANORI, UNIRI
Kako se ponašaju tijela u vakuumu? Kako se na Zemlji mogu simulirati vremenski uvjeti kakvi su na Neptunu? Možemo li napraviti lebdeći vlak?
Odgovorit ćemo na ova i još mnoga pitanja izvodeći zanimljive pokuse na ekstremno niskim temperaturama i tlakovima. Demonstrirat ćemo što se događa kada predmete prelijemo tekućim dušikom ili kada ih stavimo u vakuum. Hlađenjem visokotemperaturnog supravodiča tekućim dušikom proizvest ćemo supravodički supermagnet, koji je nekoliko stotina puta jači od običnih magneta. Izgradit ćemo jednostavan model levitirajućeg vlaka i demonstrirati kako magneti uzrokuju lebdenje vlaka iznad tračnica.
Životopis:
Iva Šarić diplomirala je fiziku i politehniku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2007. godine. Doktorirala je fiziku 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom EPR spektroskopija krute trehaloze: utjecaj neuređenosti matrice na dinamiku paramagnetskih centara (pod mentorstvom dr. Marine Ilakovac Kveder, Institut Ruđer Bošković). Od 2014. do 2017. bila je poslijedoktorandica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Od studenog 2017. zaposlena je kao docent na Odjelu za fiziku i Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci.
Daria Jardas diplomirala je Inženjerstvo i fiziku materijala na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci 2019. godine. Trenutno je zaposlena kao asistentica na Odjelu za fiziku i u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci. Njezino su područje istraživanja fotokatalitička svojstva poluvodičkih oksida.
Zemlja je stara koliko je Korzo dug?
Zemlja je nastala prije 4 540 000 000 godina, odnosno 4.54 x109 godina, otprilike četiri i pol tisuće milijuna godina. Jednostavnije, naš je planet nastao prije četiri i pol milijarde godina, a složen život, poput biljaka i životinja koje bismo danas prepoznali, pojavio se prije otprilike 550 milijuna godina. Kako bismo si mogli dočarati ovo nevjerojatno golemo vrijeme, možemo cijeli život našeg planeta svesti na dužinu Korza, odnosno na 460 m. Pomoću originalnih muzejskih predmeta, pripremljenih grafičkih oznaka i zajedničkom raspravom, šetači Korzom upoznat će se s geološkim razdobljima i razvojem života na Zemlji. Cilj je ovoga edukativnog programa i osvijestiti posjetitelje o učinku koji čovjek, u relativno kratkom vremenu, ima na Zemljin ekosustav te o važnosti očuvanja bioraznolikosti. Nezamislivo dugu i turbulentnu prošlost našeg planeta pokušat ćemo spoznati kroz dužinu naših koraka. Kroz edukativnu program i vodstvo muzejskih prirodoslovaca pokušat ćemo odgovoriti na pitanja poput: Kako je izgledao prvi živi organizam? Kad se život preselio na kopno? Kad je zamirisao prvi cvijet? Tko je stariji, dinosaur ili morski pas? Kad su naši preci počeli hodati Zemljom?