Datum/Vrijeme
3 svibnja, 2022
12:00 pm - 2:00 pm
Organizira:
Korzo
Kategorije
Na korzu će se tijekom Festivala znanosti izmjenjivati brojne radionice i demonstracije:
|
Ponedjeljak 12.00-14.00 |
|
|
Ponedjeljak 17.00-19.00 |
|
|
Utorak 12.00-14.00 |
|
|
Utorak 17.00-19.00 |
|
|
Srijeda 12.00-14.00 |
|
|
Srijeda 17.00-19.00 |
|
|
Četvrtak 12.00-14.00 |
|
|
Četvrtak 17.00-19.00 |
|
|
Petak 12.00-14.00 |
|
|
Petak 17.00-19.00 |
|
|
Subota 10.00-14.00 |
|
Levitacija supravodiča u magnetskom polju
Supravodiči su materijali koji provode električnu struju bez da pokazuju električni otpor. To svojstvo ih čini vrlo atraktivnim jer je električni otpor uzrok gubitaka energije pri protjecanju struje. Iako imaju veliki potencijal, njihova primjena je još uvijek rijetka. Naime, svi poznati supravodiči su supravodljivi samo na vrlo niskim temperaturama. Prvi otkriveni supravodič bila je živa koju je potrebno ohladiti na temperaturu nižu od 4,15 K (-269 ºC). S vremenom su se razvijali materijali sa sve višim temperaturama prijelaza u supravodljivo stanje, a velika prekretnica se dogodila s pojavom materijala koji su supravodljivi kada ih ohladimo tekućim dušikom. Jedan takav je i itrij-barij-bakar-oksid (YBCO- YBa2Cu3O7) čija je temperatura prijelaza na 92 K (-181 ºC ). Na njemu ćemo demonstrirati pojavu da supravodiči ohlađeni ispod temperature prijelaza odbijaju silnice magnetskog polja pa mogu lebdjeti iznad magneta (Meissnerov učinak).
Daria Jardas
diplomirala je Inženjerstvo i fiziku materijala na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci 2019. godine. Trenutno je zaposlena kao asistentica na Fakultetu za fiziku i u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci. Njeno područje istraživanja su fotokatalitička svojstva poluvodičkih oksida. Slobodno vrijeme voli provoditi u prirodi, a amaterski se bavi i vinarstvom.
Tajne šifriranja
Jesi li se ikada pitao kako je Cezar skrivao tajne od svojih neprijatelja? Jesi li ikada čuo za Enigmu? Znaš li kako je radila? Znaš li tko ju je „probio“?
Šifriranje je maskiranje ili pretvaranje izvornog teksta u šifrirani tekst po određenom ključu. Otkada postoji civilizacija postoji i potreba za šifriranjem. U ovoj ćemo aktivnosti prikazati kratki vremeplov šifriranja.
Dođi, okušaj se i ti u šifriranju!
Matematički trikovi s kartama
Trikovi s kartama koji se oslanjaju samo na matematiku bez opsjena i posebnih rekvizita nazivaju se matematički trikovi s kartama. Trikovi su zabavni i fascinantni, ali su i korisni. Preko matematičkih trikova mogu se s lakoćom demonstrirati i naučiti matematički koncepti na kojima se zasniva pojedini trik.
Za razliku od klasičnih mađioničarskih trikova cilj ove aktivnosti nije samo zabaviti već i naučiti sudionike kako se trikovi izvode.
Matematički čvorovi
Priznaj, sigurno nisi nikada pomislio da ti matematika može pomoći zapetljati ili otpetljati neki čvor! Dođi na Korzo i pokušaj se otpetljati!
Zemlja je stara koliko je Korzo dug?
Planet Zemlja nastao je prije 4 540 000 000 godina, odnosno 4,54 x109 godina, otprilike četiri i pol tisuće milijuna godina. Jednostavnije, Zemlja je nastala prije četiri i pol milijarde godina, a složen život, poput biljaka i životinja koje bi danas prepoznali, pojavio se prije otprilike 550 milijuna godina. Kako bi si mogli dočarati ovo nevjerojatno golemo vrijeme, možemo cijeli život naše planete svesti na dužinu Korza, odnosno na 460 m. Pomoću originalnih muzejskih predmeta, pripremljenih grafičkih oznaka i zajedničkom raspravom, šetači Korzom upoznat će se s geološkim razdobljima i razvojem života na Zemlji. Cilj je edukativnog programa i osvijestiti posjetitelje o učinku koji čovjek, u relativno kratkom vremenu, ima na Zemljin ekosustav te o važnosti očuvanja bioraznolikosti. Nezamislivo dugu i turbulentnu prošlost našeg planeta pokušat ćemo spoznati kroz dužinu naših koraka. Edukativnim programom i vodstvom muzejskih prirodoslovaca pokušat ćemo odgovoriti na pitanja poput: Kako je izgledao prvi živi organizam? Kad se život preselio na kopno? Kad je zamirisao prvi cvijet? Tko je stariji: dinosaur ili morski pas? Kad su naši preci počeli hodati Zemljom?
Priča o ravnoteži
Izvođači: M. Čargonja, I. Poljančić Beljan, studentice: Mattea Mačkić Jovanović, Laura Grilec, Mihaela Fudurić
U okviru radionice sudionici će izvodeći pokuse s jednostavnim, priručnim sredstvima upoznati tri vrste ravnoteže: stabilnu, labilnu i indiferentnu. Pokušat će se dići sa stolca dok ih prijatelj dotiče prstom za čelo, nositi će kišobran za ručku i držeći ga prstom na donjem dijelu, šiljastom završetku, sastavljat će nevjerojatne ravnotežne strukture od vilica, žlica, štapića, bombona, mrkve, novčića… Saznat će zašto loptica s perom za badminton uvijek pada na stranu loptice, a ne pera; zašto namazana kriška kruha uvijek pada na namazanu stranu, a ne čistu – nenamazanu; zašto, dok hodamo, moramo žurno pomicati nogu ispred sebe jer inače padamo… Pridružite nam se u otkrivanju ljepota nevjerojatne ravnoteže!
Marija Čargonja diplomirala je fiziku i matematiku na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci 2014. godine. Godine 2015. zaposlila se na Fakultetu za fiziku kao asistent, a 2020. godine doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je od 2021. poslijedoktorand na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Svoj istraživački rad provodi u Laboratoriju za elementnu mikroanalizu, pretežno na temu lebdećih čestica.
Ivana Poljančić Beljan diplomirala je matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2008. godine istraživački orijentiranim diplomskim radom iz astrofizike – „Određivanje atmosferskih parametara galaktičkih B superdivova“. Doktorirala je 2018. godine na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu (Austrija) temom „Properties of the solar velocity field indicated by motions of sunspot groups and coronal bright points“. Od 2009. do 2019. radila je kao asistentica, poslijedoktorandica i predavačica, a od 2019. kao docentica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Znanstvena istraživanja vezana uz fiziku Sunca (diferencijalnu rotaciju Sunca i aktivnost Sunca) provodi u suradnji s Opservatorijem Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Opservatorijem Kanzelhöhe Sveučilišta u Grazu. Povremeno se bavi fotometrijom mladih zvijezda. Svoj je znanstveni rad prezentirala na desetak međunarodnih konferencija. Sudjelovala je na jednom projektu Hrvatske zaklade za znanost te na dva projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Aktivna je u popularizaciji znanosti, pa često drži popularna predavanja i radionice te sudjeluje u organizaciji znanstveno-popularnih manifestacija, kao što su škole fizike, Festival znanosti, Otvoreni dan Sveučilišnih Odjelai sl.