Datum/Vrijeme
3 svibnja, 2022
11:00 am - 12:00 pm
Organizira:
Kampus Trsat, Zgrada sveučilišnih odjela
Kategorije
Ljudska je krv tekućina ključna za život. Jedna je od najvažnijih funkcija krvi prenositi kisik i hranjive tvari u sve dijelove tijela. No je li to jedina funkcija krvi? Krv se sastoji od nekoliko komponenti, tekućeg dijela (plazma) i stanica. Različiti su tipovi stanica u krvi eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice). Gotovo jednu četvrtinu stanica u našem tijelu čine eritrociti koji prenose kisik i daju crvenu boju krvi. Za razliku od ljudske krvi u nekih životinja krv može biti plava, zelena ili ljubičasta. Leukociti predstavljaju obrambeni sustav našeg tijela i brane ga od bakterija i virusa. Trombociti su potpuno drugačije stanice i odgovorne su za zgrušavanje krvi u slučaju ozljeda i krvarenja. Krv nastaje u koštanoj srži, međutim, tijekom embrionalnog razvoja organizma mjesto nastanka krvi se mijenja. U kontroli stvaranja krvi sudjeluju drugi organi, poput bubrega i jetre, proizvodeći specifične molekule koje daju upute koštanoj srži za proizvodnju određenih tipova stanica. U ovoj ćemo prezentaciji saznati može li se krv proizvesti u laboratoriju, zašto je krv u određenim slučajevima jedini lijek, zašto se koristi u regeneraciji tkiva. Dodatni će fokus biti na najmanje komponente krvi, trombocite, te njihovu doprinosu kardiovaskularnim bolestima, vodećem uzroku smrtnosti u Hrvatskoj, a odgovorit ćemo i na pitanja što znače „rijetka“ i „gusta“ krv te kako infekcija koronavirusom utječe na krv.
Dr. sc. Antonija Jurak Begonja
diplomirala je 2000. godine medicinsku biokemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade te je dvostruka stipendistica CEEPUS-a za studijski boravak na Institutu kliničke kemije Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska) te na Farmaceutskom fakultetu Hradec Kralove Karlova sveučilišta (Češka). Doktorirala je 2007 na Institutu kliničke biokemije i patobiokemije Sveučilišta u Wuerzburgu (Njemačka), a poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Brigham&Women’s Hospital Harvard Medical School (Boston, SAD). Od 2013. godine je na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, gdje je uspostavila laboratorij za bazična istraživanja u hematologiji. Do sada je objavila 25 znanstvenih radova u časopisima s visokim čimbenikom odjeka. Voditeljica je na mnogim međunarodnim, hrvatskim i sveučilišnim projektima, a članica je Međunarodnog društva za hemostastazu i trombozu (ISTH), Američkog društva za hematologiju (ASH) te Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB).