Tamna materija je svuda oko nas. Eksperimentima je dokazano da čini gotovo 95 % ukupne materije u svemiru. Trenutno postoji nekoliko kandidata za tamnu materiju, a najpoznatiji su takozvane slabo interagirajuće masivne čestice (engl. WIMPs). Pored WIMPova sve veću pozornost dobivaju i tzv. slabo interagirajuće lagane čestice (engl. WISPs), čiji je jedan od glavnih predstavnika axion, čestica predviđena kao rješenje problema u standardnom modelu fizike čestica i također vrlo dobar kandidat za tamnu materiju. Jedna od metoda potraga za tamnom materijom jest visokoenergetskim gama-zrakama, fotonima koji nam pristižu iz beskonačnih prostranstava svemira. Pomoću Čerenkovljevih teleskopa detektiramo zračenje ekstragalaktičkih i galaktičkih izvora poput supermasivnih crnih rupa u centrima galaksija, čije spektre potom analiziramo i tragamo za potpisima čestica tamne materije koja ne međudjeluje nama poznatom, vidljivom materijom.
Ivana Batković
je 2020. godine diplomirala astrofiziku i fiziku elementarnih čestica na Odjelu (danas Fakultetu) za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Iste je godine u Padovi upisala doktorski studij fizike i na završnoj je godini. Dobitnica je nagrade Odjela za fiziku za najbolji diplomski rad u 2020. godini pod naslovom „Proučavanje potpisa aksionskih čestica u spektru aktivnih galaktičkih jezgri u području gama-zraka vrlo visokih energija”. Članica je internacionalnih kolaboracija MAGIC, CTA, LST i SWGO, koje Čerenkovljevim teleskopima detektiraju i proučavaju zračenje iz galaktičkih i ekstragalaktičkih izvora u području gama-zraka vrlo visokih energija. Unutar kolaboracija Ivana radi na studijama u potrazi za tamnom materijom i teoretskim česticama, aksionima.