Author name: Festival

U Laboratoriju za tanke filmove koristimo se uređajem za depoziciju atomskih slojeva (Atomic Layer Deposition, ALD) za sinteze tankih filmova metalnih oksida i nitrida na različitim podlogama. Tehniku ALD-a karakterizira velika homogenost narastanih filmova i precizna kontrola debljine filmova (na nanometarskoj skali). Glavne su teme istraživanja usmjerene na proučavanje kemijskih i fizičkih svojstava (kristaliničnost, vodljivost, fotokatalitičnost, vrste točkastih defekata, površinska morfologija) tankih poluvodičkih filmova cinkovog oksida i titanovog dioksida.

Iva Šarić

diplomirala je 2007. godine fiziku i politehniku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Doktorirala je fiziku 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temom „EPR spektroskopija krute trehaloze: utjecaj neuređenosti matrice na dinamiku paramagnetskih centara“ (mentorica: dr. Marina Ilakovac Kveder, Institut Ruđer Bošković). Od 2014. do 2017. bila je poslijedoktorantica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, a od studenog 2017. docentica je na Fakultetu za fiziku i u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci. 

Dođite u posjet Laboratoriju za astročestičnu fiziku (LAF)! Uključeni smo u mnoge međunarodne suradnje: MAGIC, LST, CTA, SWGO, LSST, NuGrid i dr. Proučavamo svemir koristeći visokoenergetske gama-zrake! Naš tim radi s Čerenkovljevim teleskopima i detektorima čestica. Koristimo se tehnologijom cutting-edge i softverom za otkrivanje misterija aktivnih galaktičkih jezgri, klastera galaksija, zvijezda i nukleosinteze elemenata, tamne tvari i dr. Puno je, ali važno je da se pritom i dobro zabavljamo! Dođite igrati s nama interaktivnu igricu FLASHES!, dizajniranu za razlikovanje čestica koje dolaze u naše detektore.

I vi možete biti istraživači svemira! Vidimo se 25. travnja od 10.00 do 11.00 i 12.00 do 13.00 sati na Fakultetu za fiziku (soba 103)!

Marina Manganaro

(Twitter: @marinamanganaro) docentica je na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i voditeljica Laboratorija za astročestičnu fiziku (LAF). Primarno je područje njezina istraživanja astročestična fizika, a radi u mnogim međunarodnim suradnjama kao što su MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov), LST (Large Sized telescope), SWGO (Southern Wide-field Gamma ray Observatory), CTA (Cherenkov niz teleskopa), NuGrid (Nuklearna astrofizika). Voditeljica je inicijative Pint of Science Hrvatska i entuzijastična korisnica Linuxa.

Članovi su LAF-a (Laboratorij za astročestičnu fiziku) na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, doc. dr. sc. Saša Mićanović, izv. prof. dr. sc. Tomislav Terzić, a u radu sudjeluju i brojni studenti: Luka Blažević, Elena Galović, Jasmina Isaković, Lorena Lulić, Marta Kolarek, Karlo Mraković, Lovro Pavletić, Dijana Pavlović, Mario Pecimotika, Filip Reščić, Jelena Strišković. Dio smo mnogih važnih međunarodnih eksperimenata i činimo važan doprinos hrvatskih istraživanja u svima njima. Članovi smo MAGIC-a (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov), LST-a (Large Sized telescope), SWGO-a (Southern Wide-field Gamma ray Observatory), CTA-a (Cherenkov telescope array), NuGrid-a (nuklearna astrofizika) i Zvjezdarnica Vera C. Rubin. Hvatamo fotone iz svemira i saznajemo sve o njima!

Danas je nemoguće zamisliti svijet bez mikročipova. Oni su u središtu uređaja kojima se koristimo za rad, putovanja, održavanje kondicije i zabavu – od automobila do pametnih telefona i od MRI skenera do industrijskih robota i podatkovnih centara. U 2020. godini diljem svijeta proizvedeno je više od 932 bilijuna čipova. Pružanjem novih funkcionalnosti, boljim performansama i nižim troškovima sa svakom generacijom napredak čipova doveo je do razvoja novih proizvoda i transformacije industrije. Na ovoj radionici/predavanju saznat ćete što su mikročipovi, kako se proizvode i za što se koriste. Zajedno ćemo, pomoću našeg pretražnoga elektronskog mikroskopa, uroniti u nanosvijet i pogledati kako to mikročip izgleda kada ga povećamo nekoliko desetaka tisuća puta. 

Ivana Jelovica Badovinac

diplomirala je matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Izvanredna je profesorica na Fakultetu za fiziku te obnaša dužnosti prodekanice Fakulteta i predstojnice Centra za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci.

Ivna Kavre Piltaver

rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu i srednju školu na talijanskom jeziku. Nakon završenog studija fizike i matematike na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci upisala je doktorski studij na Fakultetu za matematiku i fiziku Sveučilišta u Ljubljani, gdje je doktorirala 2014. godine. Tijekom i nakon doktorskog studija usavršavala se i sudjelovala na raznim seminarima i konferencijama diljem Europe. Docentica je na Sveučilištu u Rijeci na Fakultetu za fiziku i Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije. Znanstvena istraživanja obavlja u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije, pretežno u Laboratoriju za pretražnu elektronsku mikroskopiju. Uz znanstveni rad sudjeluje u sveučilišnoj nastavi i u popularizaciji fizike.

Jednostavnom maglenom komorom možemo pokazati kako kozmičke zrake prolaze kroz svu našu okolinu! Ako dobro namjestimo uvjete, kozmičke zrake koje ioniziraju atome s kojima se susreću ostavljaju kondenzacijski trag, koji možemo vidjeti, a ponekad i klasificirati.

Mateo Paulišić

rođen je 1991. u Puli i odrastao u Pazinu. Istraživački studij fizike na PMF-u u Zagrebu završio je 2016. godine radom Prostorno-vremenski singulariteti. Od 2016. do 2023. bio je asistent na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, na kojem je 2023. doktorirao pod mentorstvom prof. dr. sc. Predraga Dominisa Prestera radom „Simetrije višeg spina i baždarni modeli“. U istraživačkom radu zanima ga gravitacija i baždarne simetrije.

Tomislav Jurkić s Fakulteta za fiziku i Gordan Janeš iz Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci predstavit će vam karakteristike superračunala BURA i uputiti na mogućnosti uporabe superračunala u svom znanstvenom radu.

Tomislav Jurkić

doktor je znanosti i diplomirani inženjer fizike, koji je završio diplomski studij i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja su njegova znanstvenog interesa astronomija i astrofizika, posebno istraživanje prašine u svemiru pri nastanku zvijezda te na kraju njihova razvoja, promjenjive zvijezde, veliki pregledi neba, meteorska astronomija, atmosfera divovskih vrućih OB zvijezda i asimptotskih divova te popularizacija astronomije i fizike. Od 2006. godine zaposlen je na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Suradnik je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata te predstavnik Hrvatske u upravnom odboru nekoliko europskih COST akcija, poput Porijeklo i evolucija života u svemiru i na Zemlji. Sudjeluje na velikom međunarodnom projektu sinoptičkog pregleda neba Legacy Survey of Space and Time (LSST) u međunarodnoj kolaboraciji opservatorija Vera C. Rubin. 

Tankoslojna kromatografija (Thin Layer Chromatography ili TLC) jedinstvena je metoda za jednostavno i brzo kvalitativno ispitivanje širokog spektra molekula u smjesi. TLC se izvodi na TLC ploči, na kojoj je nanesen tanak sloj mikročestica SiO₂. Molekule se u otapalu razdvajaju na temelju različitih brzina putovanja na ploči, koje ovise o jakosti interakcija sa SiO₂ i otapalom. Radionica će sudionike upoznati s principima TLC-a nanošenjem uzoraka na TLC pločama, izradom kromatograma i identifikacijom uzoraka. Sudionici će sami izvoditi pokuse te promatrati pojave.

Gabriela Ambrožić

diplomirala je i doktorirala kemiju na Fakultetu za kemiju i kemijsku tehnologiju Sveučilišta u Ljubljani. Izvanredna je profesorica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, gdje vodi Laboratorij za sintezu funkcionalnih materijala.

Maria Kolympadi Markovic

diplomirala je i magistrirala kemiju na Sveučilištu u Ateni, Grčka, a doktorirala na EPFL-u, Švicarska. Nakon dolaska u Hrvatsku provela je poslijedoktorski studij na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, gdje radi kao docentica.

Slobodan pad 

(kapacitet: šest učenika 1. razreda)

U našoj okolini svakodnevno svjedočimo slobodnom padu. Primjerice, različiti plodovi slobodno padaju s drveća, padobranci iskaču iz aviona i prije otvaranja padobrana slobodno padaju, ispušteni predmeti slobodno padaju iz naših ruku. Možemo se zapitati kakvu vrstu gibanja izvode predmeti koji slobodno padaju te u kakvom su odnosu visina s koje predmet pada i vrijeme potrebno da predmet udari o tlo. U ovoj ćemo se radionici na zanimljiv način baviti zakonitostima slobodnog pada, koje je krajem 16. stoljeća proučavao i veliki Galileo Galilei. 

Isparavanje vrenjem i kondenzacija 

(kapacitet: šest učenika 1. razreda)

Isparavanje vrenjem i kondenzacija pojave su koje svakodnevno susrećemo, primjerice pri kuhanju, a istraživat ćemo ih u sklopu ove radionice. Konkretno, istraživat ćemo ovisnost temperature vode o vremenu zagrijavanja te određivati latentne topline isparavanja i kondenzacije vode. Fizikalne zakonitosti do kojih pokusima dođemo pomoći će nam odgovoriti na pitanja kao što su zašto je opeklina nastala od vodene pare nastale vrenjem puno bolnija i štetnija od opekline nastale od vode iste temperature te je li moguće uštedjeti energiju smanjivanjem plamena na štednjaku bez promjene učinka kuhanja.

Lejla Jelovica

magistra edukacije matematike i fizike, zaposlena je na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Pohađa poslijediplomski studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. 

Nataša Erceg

izvanredna je profesorica iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, polja fizike na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Područje njezina znanstvenog rada uključuje modeliranje nastave fizike i eksperimentalno proučavanje njezinih učinaka s ciljem nalaženja učinkovitih metoda poučavanja. Kontinuirano radi na popularizaciji nastave fizike. 

Astrofizika je u moderno doba postala spoj različitih sfera ljudskog djelovanja. Osim poznavanja fizike i astronomije, moderni astrofizičari moraju ovladati i suvremenim metodama računarstva i programiranja. Programiranjem i obradom podataka astrofizika velikih pregleda neba i globalnih mreža teleskopa dolazi do svog punog potencijala. Algoritmi umjetne inteligencije te računalnog vida sve su češći u područjima astrofizike s velikim brojem podataka. Cilj je predavanja približiti publici kako izgleda moderni rad astrofizičara te kako spojem računarstva, umjetne inteligencije i astrofizike dolazimo do novih spoznaja o svemiru.

Karlo Mrakovčić

završio je diplomski studij fizike elementarnih čestica i astrofizike te je trenutno student poslijediplomskog studija astrofizike na Fakultetu za fiziku. Bavi se primjenom algoritama umjetne inteligencije u proučavanju galaksija te razvojem algoritama za obradu velikog broja podataka na modernim pregledima neba.

Tamna materija je svuda oko nas. Eksperimentima je dokazano da čini gotovo 95 % ukupne materije u svemiru. Trenutno postoji nekoliko kandidata za tamnu materiju, a najpoznatiji su takozvane slabo interagirajuće masivne čestice (engl. WIMPs). Pored WIMPova sve veću pozornost dobivaju i tzv. slabo interagirajuće lagane čestice (engl. WISPs), čiji je jedan od glavnih predstavnika axion, čestica predviđena kao rješenje problema u standardnom modelu fizike čestica i također vrlo dobar kandidat za tamnu materiju. Jedna od metoda potraga za tamnom materijom jest visokoenergetskim gama-zrakama, fotonima koji nam pristižu iz beskonačnih prostranstava svemira. Pomoću Čerenkovljevih teleskopa detektiramo zračenje ekstragalaktičkih i galaktičkih izvora poput supermasivnih crnih rupa u centrima galaksija, čije spektre potom analiziramo i tragamo za potpisima čestica tamne materije koja ne međudjeluje nama poznatom, vidljivom materijom.

Ivana Batković

je 2020. godine diplomirala astrofiziku i fiziku elementarnih čestica na Odjelu (danas Fakultetu) za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Iste je godine u Padovi upisala doktorski studij fizike i na završnoj je godini. Dobitnica je nagrade Odjela za fiziku za najbolji diplomski rad u 2020. godini pod naslovom „Proučavanje potpisa aksionskih čestica u spektru aktivnih galaktičkih jezgri u području gama-zraka vrlo visokih energija”. Članica je internacionalnih kolaboracija MAGIC, CTA, LST i SWGO, koje Čerenkovljevim teleskopima detektiraju i proučavaju zračenje iz galaktičkih i ekstragalaktičkih izvora u području gama-zraka vrlo visokih energija. Unutar kolaboracija Ivana radi na studijama u potrazi za tamnom materijom i teoretskim česticama, aksionima. 

Pripreme i provedba terapije zračenjem kompleksan je proces. Što je uopće i kako djeluje terapija zračenjem? Zašto se za terapiju zračenjem koriste linearni akceleratori? Kako radi uređaj za kompjuteriziranu tomografiju i kakvi se podaci mogu dobiti njegovim korištenjem? Kako se pomoću njih izračunavaju i optimiziraju raspodjele apsorbirane doze uz pomoć sustava za planiranje terapije? Što je intenzitetno modulirana terapija zračenjem? Kako se analizira kvaliteta terapije? Kako izgleda provedba same terapije? U predavanju ćete dobiti odgovor na ova pitanja, kao i na pitanje kakva je u svemu tome uloga fizike i medicinskih fizičara.

David Rajlić

rođen je u Rijeci. Diplomirao je matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 2019. doktorand je medicinske fizike na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Posljednjih deset godina radi kao medicinski fizičar pri Zavodu za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Rijeka. U sklopu posla prvenstveno se bavi izračunom i optimizacijom kompleksnih raspodjela apsorbirane doze primjenom naprednih metoda intenzitetno modulirane terapije zračenjem. Bavi se i znanstvenim istraživanjem vezanim uz algoritme koji se koriste za izračun apsorbirane doze, kao i razvojem metodologije za evaluaciju kvalitete provedbe procesa terapije zračenjem. Aktivan je sudionik većeg broja projekata Međunarodne agencije za atomsku energiju s ciljem optimizacije i unaprjeđenja kvalitete naprednih tehnika terapije zračenjem na državnoj razini.