U radionici ćemo učenicima prezentirati kako uz pomoć matematike možemo bolje planirati naša naselja u kojima ćemo jednostavnije organizirati i automatizirati svakodnevne aktivnosti (promet, rad službi, održavanja prometnica i sl.). Uz pomoć geometrije opisat ćemo algoritam kojim se automatski taksi može jednostavno i učinkovito kretati gradom. Učenici će imati priliku isprobati vožnju uz upotrebu edukacijskog robota.
Science, together with arts and literature, is one of the most noble human activity: the search for the truth and the beauty. Scientist, however, work for the society – resolving human problems. In times of Nicolaus Copernik (1473-1543) such a problem was the imprecision of the calendar – precessing 3 days every 400 years. Seems little, but Easter (and the Lent) were moving towards January, i.e. the carnival. As noticed in the XIII century by Roger Bacon, it was “really devil’s invention”. At about 1500 AD the Catholic Church (Copernicus was a lower-level priest) decided to correct it. The Heliocentric System was just a by-product of Nicolaus’ tens of years of astronomic observation: not only the truth, but also the simplicity and beauty.
I will tell (and show by simple experiments) how complex was the reasoning behind such an intellectual wonder. Then, I will show how this bald idea triggered the whole chain of discoveries: elliptic orbits of planets (Kepler), satellites of Jupiter (Galileo), the gravity law (Newton) and the curvature of space-time (Einstein). 550 years from the birth of Copernicus, we know for sure that we are not the centre (of the constantly expanding) Universe. But, in spite of more than 4,000 extra-solar planets already discovered by mankind, Homo sapiens remains the only intelligent being in the (physical) Universe. Unless proved contrarily.
(1958- ), economist (University of Gdańsk) and physicists (Gdańsk Polytechnics), professor of experimental physics He spent some 20 years at University of Trento (Italy) and few-month periods in .Detroit, München, Berlin, Canberra and Gunsan (Republic of Korea). He works in atomic and solid state physics, didactics of physics. Author of some 250 papers in physics, didactics, interdisciplinary sciences, pedagogy, philosophy, and books (school tex-books for physics, Astronomy of children, Cognitive didactics, Science and Faith). Author of first interactive exhibitions on physics in Poland (1997). Sciemtific expert of the EU and International Agency for Atomic Energy UN. Currently (from 2006) heading Didactics of Physics Division at Nicolaus Copernicus University in Toruń.
Fakultet za matematiku i Alumni klub Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci 25. travnja 2023. u 13.00 h organiziraju okrugli stol „Uzbudljive karijere naših matematičara“ (Kampus na Trsatu, Zgrada sveučilišnih odjela, Radmile Matejčić 2, dvorani O-029).
Za koja su radna mjesta kvalificirani magistri matematike? Koliko se brzo mogu zaposliti studenti Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci nakon što diplomiraju? Je li magistar matematike zaista jedno od najdeficitarnijih zanimanja?
Na ova i mnoga druga zanimljiva pitanja o svojim uzbudljivim karijerama odgovaraju magistri matematike, alumni Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci, koji će na okruglom stolu govoriti o iskustvima na svojim radnim mjestima u uspješnim i uglednim tvrtkama iz Hrvatske i svijeta.
Moderatorice su okruglog stola izv. prof. dr. sc. Andrea Švob i doc. dr. sc. Sanda Bujačić Babić s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci.
Laboratorij za genetiku ponašanja bavi se istraživanjima genetskih osnova razvoja ovisnosti o opojnim drogama na maloj laboratorijskoj životinji – vinskoj mušici. Tijekom otvorenih vrata provodit ćemo aktivnosti za djecu, gdje će ona imati prilike vidjeti mušice pod mikroskopom, uočiti razlike između mužjaka i ženki te naučiti glavne dijelove tijela kukaca. Vidjet će razvojni ciklus od jajašca, preko crvića i čahure do odrasle mušice. Oni najsmioniji moći će baratati mušicama i promatrati njihovo ponašanje. Za odrasle ćemo ponuditi interaktivan sadržaj kojim ćemo objasniti značajna povijesna otkrića do kojih je došlo korištenjem vinske mušice i objasniti kako i zašto mušice unapređuju naše spoznaje o genetskoj podlozi neuropsihijatrijskih oboljenja, uključujući ovisnost.
diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci i doktorirala biologiju na University of Virginia u Charlottesvilleu, SAD. Tijekom svoje karijere radila je kao školski psiholog u Hrvatskoj, laboratorijski znanstveni tehničar na Stanford University, SAD i poslijedoktorand na The Neurosciences Institute u San Diegu, SAD. Nakon povratka u Hrvatsku najprije je radila kao predavač na Odsjeku za psihologiju u Rijeci, a potom kao voditelj Laboratorija za genetiku ponašanja te izvanredni profesor na Odjelu za biotehnologiju. Tijekom svojeg školovanja i profesionalne karijere kontinuirano je izučavala biološke osnove ponašanja, kao što su ovisnost o opojnim drogama, regulacija spavanja i uloga cirkadijalnih ritmova za zdravlje.
je završila preddiplomski i diplomski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoju je znanstvenu karijeru počela na području kemije kompleksnih spojeva prijelaznih metala, ali je 2018. doktorirala na Sveučilištu u Rijeci u interdisciplinarnom području biotehnologije u biomedicini. Trenutno je poslijedoktorandica u Laboratoriju za bihevioralnu genetiku Odjela za biotehnologiju. Na modelnom organizmu vinske mušice bavi se proučavanjem mjerljivih oblika ponašanja povezanih s ovisnostima te njihove genetske pozadine.
studentica je treće godine doktorskog studija Medicinska kemija na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, gdje radi kao asistent. Svoj je interes za područje neuroznanosti, genetiku ovisnosti i biologiju cirkadijalnih ritmova počela razvijati tijekom preddiplomskog i diplomskog studija na Odjelu za biotehnologiju. Suradnica je na projektu „Utjecaj redoks statusa na neuroplastičnost induciranu psihostimulansima“, a u istraživanju se fokusira na otkrivanje genetskih mehanizama ovisnosti. Svoj je znanstveni rad predstavljala na raznim kongresima u obliku posterskih prezentacija te je sudjelovala na manifestacijama popularizacije znanosti u Rijeci.
radi u Laboratoriju za istraživanje kroničnih mentalnih bolesti na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Studentica je treće godine doktorskog studija Medicinska kemija, u okviru kojega aktivno sudjeluje u promociji znanosti široj javnosti. Njezino istraživanje uključuje ispitivanje netopljivih proteina u uzorcima mozgova žrtava suicide ili pacijenata s prethodno dijagnosticiranom šizofrenijom ili depresijom. Usporedno s tim, na modelu vinske mušice ispituje utjecaj ključnih proteina na aktivnost mušica u mentalnim bolestima.
Imunosni je sustav u mozgu puno važniji nego što se donedavno mislilo. Naime, dugogodišnja je dogma bila da imunosne stanice ulaze u mozak gotovo isključivo prilikom bolesti poput upale ili traume mozga, a danas znamo da je imunosni nadzor mozga važan i u zdravlju i u bolesti. Nedavno su opisane i limfne žile koje izlaze iz mozga, premda se dugo mislilo da takvo što ne postoji. Naš se laboratorij za molekularnu imunologiju bavi istraživanjima važnosti imunosnog sustava za pojavu i razvoj neurodegenerativnih bolesti mozga, posebno ulogom imunosnog sustava pri nastanku amiotrofične lateralne skleroze. Riječ je o vrlo teškoj bolesti koja uzrokuje smrt neurona koji reguliraju rad naših mišića, što, na kraju, dovodi do paralize i smrti. Trenutno za ALS nema lijeka i teško ju je dijagnosticirati. Štoviše, ne zna se ni točan način nastanka te bolesti, no zasigurno na nju utječu i genetski i okolišni faktori. Naš je cilj izučiti ulogu koju imunosni sustav ima u razvoju bolesti kako bismo je manipulacijom imunosnog sustava odgodili, ublažili ili izliječili.
je izvanredna profesorica na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Završila je Medicinski fakultet u Zagrebu 1997. godine i otada se bavi bazičnim istraživanjima. Radila je na Katedri za patofiziologiju u Zagrebu, na Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) u Bethesdi, SAD te Institutu Necker u Parizu, Francuska, gdje je i doktorirala iz područja imunologije. Od 2013. godine je na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci, gdje je uspostavila Laboratorij za molekularnu imunologiju, te je voditeljica kolegija Imunologija, Metodologija znanstvenoistraživačkog rada i Neuroimunologija.
su doktorandi u Laboratoriju za molekularnu imunologiju na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Uspješno su završili diplomski interdisciplinarni studij Biotehnologija u biomedicini na Odjelu za biotehnologiju. Trenutno provode istraživanja u području imunologije i neuroznanosti u sklopu projekta „Kontrola neurodegeneracije moduliranjem sprege između upale i proteinopatije“.
Svjetlost je svima dobro poznata pojava, kao i činjenica da neke tvari i predmeti svijetle u mraku, ali i neke životinje, primjerice krijesnica i organizmi u moru. Otpuštanje svjetlosti, nakon što je primljena energija koja isto može biti svjetlosna, naziva se luminiscencijom, a posebno je zanimljiva fluorescencija koju možemo naći u svakodnevnom životu, a koristimo je i u medicini, primjerice u dijagnostici raka. Svjetlost je važna i za naš doživljaj različitih boja, a njezin spektar možemo vidjeti kad uočimo dugu. Na našoj radionici u sklopu Otvorenog dana Odjela za biotehnologiju pokazat ćemo vam kako jednu boju razdvojiti na više njih putem tankoslojne kromatografije, prikazati boje koristeći ultraljubičastu lampu i objasniti koje fluorescentne boje nalazimo u markerima, a koje u omiljenim pićima i šumećim tabletama s vitaminima te koje se boje koriste u forenzici. Moći ćete dosta toga i sami isprobati te napraviti crteže koji postaju još čarobniji pod našom lampom. Nastojat ćemo vam odgovoriti na pitanja kao što su što je spektar elektromagnetskog zračenja, od kojih se valnih duljina sastoji i kako se može povezati s bojama koje vidimo te kako dolazi do emisije svjetlosti i koji su to procesi. Reći ćemo vam i ponešto o onome čime se bavimo kao znanstvenici – istraživanju i dobivanju boja koje nakon osvjetljavanja prenose tu energiju na molekule kisika, koji tada postaje vrlo reaktivan i može se koristiti za uništavanje različitih patogenih mikroba i tumorskih stanica.
je diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu kao profesor biologije i kemije. Doktorirala je na Sveučilištu u Velikoj Britaniji (University of Hull) na području organske kemije, a nakon toga se kao poslijedoktorand na istom sveučilištu bavila sintezom novih fotosenzibilizatora za fotodinamičku terapiju raka. Trenutno je izvanredni profesor na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci, gdje drži nastavu iz organske kemije i nastavlja se baviti istraživanjem novih spojeva za fotodinamičku terapiju, među kojima su joj najdraži porfirini.
diplomirala je na Odjelu za biotehnologiju 2017. te je studentica treće godine doktorskog studija Medicinska kemija na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Asistentica je na kolegijima Organska kemija i Primjena svjetla u medicinskoj kemiji. Doktorski rad joj se temelji na sintezi, karakterizaciji i biološkim ispitivanjima amfipatskih porfirina za upotrebu u fotodinamičkoj terapiji raka. Uz doktorski rad i nastavu aktivna je u popularizaciji znanosti, gdje svoju ljubav prema znanosti i istraživanju može prenijeti na mlađe uzraste, kao i na zainteresirane svih dobnih skupina.
Naše tijelo svakodnevno proizvodi peptide, sljedove aminokiselina i „građevne blokove“ proteina. Peptidi i proteini jako su važni jer pomažu našem tijelu u obnašanju raznih svakodnevnih funkcija. Neki od najpoznatijih peptida u našem tijelu su kolagen, koji sprječava starenje kože, određeni hormoni, poput inzulina i oksitocina, te kreatin, koji pomaže u rastu i razvoju mišića. Posjetite naš peptidni laboratorij te jednostavnim pokusom otkrite gdje i kako možemo pronaći peptide i proteine u svakodnevnim namirnicama te kako ih možemo pripremiti u laboratoriju.
diplomirala je 2010. godine na Fakultetu za farmaciju Sveučilišta u Trstu, smjer Farmaceutska kemija i tehnologija, a 2015. je doktorirala kemiju na Sveučilištu Strathclyde, Glasgow. Iste se godine kao znanstveni suradnik zapošljava u području nanotehnologije peptida na instituciji Advanced Science Research Centre na Sveučilištu City University New York. Između 2016. i 2018. godine bila je poslijedoktorandica u okviru Marie-Curie Actions na Institutu za istraživanja u biomedicini (IRB) Barcelona, Španjolska. Trenutno je predstojnica Zavoda za medicinsku kemiju i docentica na Sveučilištu u Rijeci, gdje je nositeljica kolegija Nanokemija i Instrumentalne metode kemijske analize te radi na projektu Dizajn kratkih katalitičkih peptida i peptidnih struktura.
diplomirao je 2021. godine na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci, smjer Istraživanje i razvoj lijekova. Tijekom studija osmislio je i vodio projekt za popularizaciju znanosti Putujući znanstvenici. Pred kraj studija stekao je iskustvo u European Molecular Biology Laboratory, odjelu zvanom European Bioinformatics Institute smještenom u Cambridgeshireu, UK, gdje je radio na unosima novih enzimskih mehanizama kroz reviziju literature. Na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci radi na doktoratu istražujući kratke katalitičke peptide te je do sada na tu temu objavio jedan rad kao prvi autor.
Osjet mirisa i okusa utječe na naš život više nego što mislimo. Preferencije, simpatije, ugodna atmosfera, društvo i okolina u direktnoj su vezi s onim što možemo namirisati. Kod uživanja u hrani osjet mirisa je od najvećeg značaja i važnosti. Mirisne informacije (arome), koje dolaze preko nosa, daju temeljnu informaciju i potvrdu da li nam se pojedina hrana sviđa ili ne. Naš će nos tijekom degustacije otkriti puno više o hrani nego bilo koji drugi receptor. Prema ISO definicijama (The International Organization for Standardization) miris je organoleptičko svojstvo koje se prepoznaje olfaktornim organima – njuškanjem i mirisanjem određenih lako hlapljivih tvari. Senzacija mirisa veoma je važna i predstavlja kemijski osjećaj jer su receptori mirisa stimulirani kemijskim tvarima. Do sada je determinirano oko 1300 različitih sastojaka u grožđu, moštu i vinu od čega gotovo 1000 pripada u skupinu aroma. Svaki ljubitelj vina zna koliko je teško u pojedinim situacijama mirisne informacije pretočiti u riječi, odnosno, opisati riječima pojedini miris, aromu ili bouquet vina. U ovoj ćemo radionici pokazati koje sve arome – mirise i temeljne okuse možete pronaći u vinu, medu i drugim namirnicama.
diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo – vinogradarstvo – vinarstvo, na kojem je i doktorand. Više od 20 godina vodio je neke od najvećih hrvatskih vinarija kao enolog i voditelj laboratorija i kontrole kvalitete. Od 2017. suradnik je na Odjelu za biotehnologiju, gdje je voditelj Sveučilišnoga enološkog laboratorija. Suradnik je na kolegiju Kemija aroma u hrani. Nastavu drži i na Medicinskom fakultetu, Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područje su njegovih istraživanja arome i senzorika hrane (vino, pjenušci, med, jaki alkoholi, kava, pivo, ulja), polifenoli, autohtoni vinski kultivari i medovi te kultura vina.
U sklopu Otvorenog dana Odjela za biotehnologiju volonteri projekta NatuRIs pripremili su brojne recepte i edukativne sadržaje kako bi vas naučili izraditi prirodne proizvode za njegu kože. Prije nego započnemo s izradom kozmetike studenti volonteri će održati kratko predavanje na temu tipova kože i kako prilagoditi kozmetiku potrebama vlastite kože. Nakon kratkog predavanja naučeno ćete moći primijeniti u izradi vlastitih kozmetičkih preparata poput balzama za usne, pilinga za tijelo, pjenastog maslaca za njegu tijela, seruma za njegu kose, maske za lice i drugih preparata.
izvanredna je profesorica na Odjelu za biotehnologiju, na funkciji zamjenice pročelnice. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u području biokemije i molekularne biologije. Područja znanstvenog interesa uključuje biologiju raka, istraživanja mehanizama protutumorskih lijekova kroz transkriptomske i proteomske analize. Nositeljica je kolegija Biokemija, Osnove biotehnologije i istraživanja lijekova te Bakterijski organizmi u biotehnološkoj proizvodnji. Trenutno se bavi istraživanjima (in vitro) biološkog utjecaja spojeva za primjenu u fotodinamičkoj terapiji.
je studentica 2. godine diplomskog studija Medicinska kemija te predsjednica Udruge studenata biotehnologije Sveučilišta u Rijeci unutar koje vodi i nekoliko projekata poput NatuRisa, UniRi hoodica i Karnevalske grupe Kampus. Članica je Studentskog Zbora Odjela za biotehnologiju te članica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR-a), u kojemu aktivno sudjeluje u projektu „Studentsko pivo Rijeka“, čiji je proizvod šire poznat pod nazivom Studoš Beera!
Ljudskom vidu mnoge stvari izgledaju uobičajeno i ne osobito zanimljivo. Međutim, kad mikroskopom uronimo u mikrosvijet, mnogo se toga promijeni. Prašina poprimi zanimljive oblike, kristali leda otkrivaju svoje pravilne strukture, a obični insekti postaju čudovišta.
Zavirite s nama u neobičan svijet običnih stvari i iznenadite se koliko toga mikrosvijet skriva. Također, upoznajte naš čarobni alat – mikroskop, koji nam sve to omogućuje.
je godine 2016. doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na temu reproduktivne imunologije. Od 2016. je zaposlenik Odjela za biotehnologiju u Rijeci. Trenutno je u zvanju višeg predavača iz interdisciplinarnog područja biotehnologija u biomedicini. Mikroskopija je jedna od metoda kojom se koristi u svome radu i o kojoj predaje studentima.