Popularizacija znanosti i promicanje njenog položaja u društvu kroz obrazlaganje temeljenih načela znanstvene metodologije

Kada

24 travnja, 2023    
10:00 - 11:00

Gdje

Osnovna škola Klana
Zatrep 5, Klana

Event Type

Predavač:

Ismar Velić

Predavanje je zatvorenog tipa.

Neophodno je potaknuti pojedince da na adekvatan način postavljaju pitanja o svijetu. Međutim, kako potaknuti znatiželju šire populacije o svijetu oko sebe kada je velik broj odgovora na svako pitanje dostupan u nekoliko klikova na pametnom telefonu ili računalu. Uz to, problematično u svijetu s izobiljem informacija, do kojih lako dolazimo internetom ili informacija koje su plasirane na televiziji i novinama/novinskim portalima, jest nepostojanje regulacija u plasiranju informacija, teorija i neutemeljenih zaključaka. Problem intenzivira činjenica da pojedinci koji u eter daju neprovjerene/netočne informacije ili vlastita mišljenja ne snose odgovornost za plasiranje neprovjerenih, pristranih ili netočnih informacija. Problemu pridonose i brojne rasprave na Facebooku, Twiteru i sličnim društvenim mrežama, komentari čitatelja na portalima, opskurni videouradci na platformama poput Youtuba, Tik-toka i sl. Čak ni televizijske kuće, privatne i državne, nisu imune na to da povremeno u svojim programima emitiraju mišljenja „stručnjaka“ koji nerijetko daju kontraverzne ili neprovjerene izjave. Sve za veću gledanost. U konačnici, svjedoci smo postojanja „znanstvenika“ koji nedosljedno uvažavaju znanstvenu metodologiju i/ili ne slijede etička načela znanstvenoistraživačkog rada. 

S obzirom na to da ne postoji regulacija ili neka forma objektivne cenzure, niti se za takvo što zalažemo, svako toliko izloženi smo lažnim vijestima ili plasiranju nekoga promidžbenog materijala čiji proizvod/uslugu potkrjepljuje neko opskurno istraživanje. 

Zbog svega je navedenog neophodno razviti mehanizme kritičkog razmišljanja u formiranju vlastitog stava o npr. određenim društvenim pitanjima ili odluka o npr. kupnji proizvoda o kojima ne znamo gotovo ništa, ali iza njih stoji osoba s prominentnom titulom i/ili pseudoistraživanje. 

Dakle, ova inicijativa za promicanje znanosti u društvu zasniva se na približavanju znanstvene metodologije i načina razmišljanja znanstvenika široj populaciji. Dakako, ne na način da se širu populaciju podučava kompleksnim znanstvenim metodama, već da je se upozna kako sustavno i logično pristupiti istraživanju, kako ga strukturirati. To primarno uključuje definiranje problema te predmet i objekt istraživanja, a potom postavljanje hipoteza (na temelju postojećih znanja i opservacija o određenom fenomenu). Također, pojasnit će se zašto su neke metode, poput eksperimenta, ključne za razvoj znanosti, ali će se dati i primjeri istraživanja u kojima eksperiment nije primjenjiv. Na koncu, objasnit će se važnost prikupljanja podataka, njihove analize i interpretacije.

Ipak, stavka od koje bih krenuo s obzirom na način promidžbe znanosti jesu prethodna istraživanja. Dakle, uzmemo li u obzir mnogo dostupnih različitih informacija, valja definirati nekoliko jednostavnih znanstvenih pristupa koji, zapravo, prethode svakom istraživanju, a mogu biti korisna u svakodnevnom životu: 

  • pregled i ocjena dosadašnjih dostupnih izvora o određenom pitanju/problemu/proizvodu/usluzi…
  • strukturiranje izvora, kao npr. stratifikacija znanstvenih časopisa
  • „jedna lasta ne čini proljeće“, odnosno nikada na temelju jednog ili manjeg broja istraživanja donositi neke zaključke
  • ako ipak na istraživanju temeljite svoje mišljenje/stav/odluku, utvrditi na kakvom je uzorku i kojim metodama ono provedeno 
  • prikupljanje podataka mora biti sustavno i objektivno, tj. ne samo prikupljati podatke koji potkrjepljuju vašu hipotezu/mišljenje/stav.

 

Primjeri koji su motivirali ovu inicijativu
Primjer 1

Od početka pandemije bolesti COVID-19 svjedočili smo inim raspravama o učinkovitosti, a češće o štetnosti cjepiva. Rasprava o štetnosti cjepiva započela je prije dvadesetak godina kada je britanski liječnik Andrew Wakefield lažno povezao MMR cjepiva, koja se daju u ranoj dobi, s autizmom kod djece. Rad je objavljen u prestižnom časopisu Lancet, međutim, suautori i uredništvo povukli su rad (Time, 2018). No pandemija lažnih informacija o štetnosti cjepiva proširila se SAD-om, a izbijanjem bolesti COVID-19 proširila se i na cijeli svijet. Od razmatranja štetnosti cjepiva globalna epidemija koronavirusa potakla je niz lažnih vijesti o uzrocima pojave virusa i raznih teorija zavjere. Tako su neke od glasina i teorija zavjere o pandemiji bolesti COVID-19, koje su značajno intenzivirali problem borbe sa zaraznom bolesti i cijepljena, bile:

  • 5G mreža izaziva pandemiju bolesti COVID-19.
  • Pandemiju je izazvao Bill Gates s ciljem čipiranja cjelokupne svjetske populacije.
  • Koronavirus je pobjegao iz kineskog laboratorija.
  • Virus bolesti COVID-19 kreiran je kao biološko oružje.
  • Američka vojska donijela je bolest COVID-19 u Kinu.
  • Bolest COVID-19 zapravo ne postoji.
  • Pandemijom manipulira „duboka država“.
  • Pandemija bolesti COVID-19 rezultat je zavjere farmaceutskih korporacija.
  • Stope smrtnosti od bolesti COVID-19 su prenapuhane.

Najpopularnije teorije zavjere o cjepivima protiv bolesti COVID-19 i njihov utjecaj na proces cijepljenja u RH izdvajaju Kalem i Dilica  (2021):

  • mRNA cjepiva protiv bolesti COVID-19 mogu progresivno degenerirati mozak od prionske bolesti.
  • Prioni u službi depopulacije čovječanstva masovnim genocidom.
  • Cjepivo protiv bolesti COVID-19 uzrokuje neplodnost.
  • Mladi i zdravi ljudi ne trebaju cijepljenje.
  • Ne dirajte nam djecu – nećete nam trovati djecu!
  • Od cjepiva je umrlo više od 10 000 ljudi. 
  • Nikoga se ne tiče hoću li se cijepiti ili ne.

Usvajanje navedenih ili sličnih teorija o podrijetlu pandemije i/ili učincima cjepiva rezultat je, prije svega, nekritičkog mišljenja. Nepoznavanja oblika sustavnog skupljanja podataka ili ocjene ranijih istraživanja također se može smatrati uzrokom produbljivanja problema i prolongiranja krizne situacije. 

 

Primjer 2.

Svakodnevno se na portalima mogu naći vijesti o korisnosti određenih preparata u prevencijama bolesti i jačanju imuniteta. Jedno takvo je sljedeće: 

Dnevna doza đumbira za prevenciju bolesti. Jesu li sušeni i svježi đumbir jednako vrijedni?

U nastavku teksta navedenog članaka piše:

„Istraživanje je uspjelo pokazati kako unos đumbira, kod različitih doza, može smanjiti prevalenciju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti smanjuje se otprilike između 8 i 13 % s povećanjem unosa đumbira za 1 gram u sklopu uravnotežene prehrane. Ovi preliminarni podaci pokazali su kako je za blagotvoran učinak potrebno dnevno konzumirati količinu od 2 do 4 grama svježeg đumbira (izvor: Jesu li sušeni i svježi đumbir jednako vrijedni?“ (vitamini.hr; objavljeno 14. veljače 2022.). 

Ne dovodeći u pitanje da đumbir zaista ima blagotvorno djelovanje na organizam, ovakvi nas paušalni tekstovi mogu dovesti do krivih predodžbi o stvarnom učinku određene namirnice ili lijeka na organizam. Pitanja koja će svaki znanstvenik postaviti u ovakvoj situaciji, a mogu nam pomoći u svakodnevnom životu, jesu:

  • tko je proveo istraživanje
  • na kojoj populaciji
  • koliko je velik uzorak
  • gdje je istraživanje objavljeno i kakav recenzijski postupak je prošlo.

U malo opskurnijim portalima autori ovakvih članaka znaju napisati i da je uzorak bio od npr. 19 ispitanika. No, tu si možemo postaviti pitanje kako rezultate istraživanja na 19 ispitanika možemo primijeniti na širu populaciju? Iz znanstvene je perspektive odgovor na ovo pitanje jednostavan – nikako. 

 

Scroll to Top