BEGIN:VCALENDAR VERSION:2.0 PRODID:-//wp-events-plugin.com//6.4.7.3//EN BEGIN:VEVENT UID:0-39@festivalznanosti.uniri.hr DTSTART:20230424T100000Z DTEND:20230424T110000Z DTSTAMP:20230423T231011Z URL:https://festivalznanosti.uniri.hr/2023/dogadaji/popularizacija-znanost i-i-promicanje-njenog-polozaja-u-drustvu-kroz-obrazlaganje-temeljenih-nace la-znanstvene-metodologije/ SUMMARY:Popularizacija znanosti i promicanje njenog položaja u društvu kr oz obrazlaganje temeljenih načela znanstvene metodologije DESCRIPTION:Predavač:\nIsmar Velić\n\nPredavanje je zatvorenog tipa.\n\nN eophodno je potaknuti pojedince da na adekvatan način postavljaju pitanja o svijetu. Međutim\, kako potaknuti znatiželju šire populacije o svije tu oko sebe kada je velik broj odgovora na svako pitanje dostupan u nekoli ko klikova na pametnom telefonu ili računalu. Uz to\, problematično u sv ijetu s izobiljem informacija\, do kojih lako dolazimo internetom ili info rmacija koje su plasirane na televiziji i novinama/novinskim portalima\, j est nepostojanje regulacija u plasiranju informacija\, teorija i neutemelj enih zaključaka. Problem intenzivira činjenica da pojedinci koji u eter daju neprovjerene/netočne informacije ili vlastita mišljenja ne snose od govornost za plasiranje neprovjerenih\, pristranih ili netočnih informaci ja. Problemu pridonose i brojne rasprave na Facebooku\, Twiteru i sličnim društvenim mrežama\, komentari čitatelja na portalima\, opskurni video uradci na platformama poput Youtuba\, Tik-toka i sl. Čak ni televizijske kuće\, privatne i državne\, nisu imune na to da povremeno u svojim progr amima emitiraju mišljenja „stručnjaka“ koji nerijetko daju kontraver zne ili neprovjerene izjave. Sve za veću gledanost. U konačnici\, svjedo ci smo postojanja „znanstvenika“ koji nedosljedno uvažavaju znanstven u metodologiju i/ili ne slijede etička načela znanstvenoistraživačkog rada. \n\nS obzirom na to da ne postoji regulacija ili neka forma objekti vne cenzure\, niti se za takvo što zalažemo\, svako toliko izloženi smo lažnim vijestima ili plasiranju nekoga promidžbenog materijala čiji pr oizvod/uslugu potkrjepljuje neko opskurno istraživanje. \n\nZbog svega j e navedenog neophodno razviti mehanizme kritičkog razmišljanja u formira nju vlastitog stava o npr. određenim društvenim pitanjima ili odluka o n pr. kupnji proizvoda o kojima ne znamo gotovo ništa\, ali iza njih stoji osoba s prominentnom titulom i/ili pseudoistraživanje. \n\nDakle\, ova i nicijativa za promicanje znanosti u društvu zasniva se na približavanju znanstvene metodologije i načina razmišljanja znanstvenika široj popula ciji. Dakako\, ne na način da se širu populaciju podučava kompleksnim z nanstvenim metodama\, već da je se upozna kako sustavno i logično pristu piti istraživanju\, kako ga strukturirati. To primarno uključuje definir anje problema te predmet i objekt istraživanja\, a potom postavljanje hip oteza (na temelju postojećih znanja i opservacija o određenom fenomenu). Također\, pojasnit će se zašto su neke metode\, poput eksperimenta\, k ljučne za razvoj znanosti\, ali će se dati i primjeri istraživanja u ko jima eksperiment nije primjenjiv. Na koncu\, objasnit će se važnost prik upljanja podataka\, njihove analize i interpretacije.\n\nIpak\, stavka od koje bih krenuo s obzirom na način promidžbe znanosti jesu prethodna ist raživanja. Dakle\, uzmemo li u obzir mnogo dostupnih različitih informac ija\, valja definirati nekoliko jednostavnih znanstvenih pristupa koji\, z apravo\, prethode svakom istraživanju\, a mogu biti korisna u svakodnevno m životu: \n\n pregled i ocjena dosadašnjih dostupnih izvora o određe nom pitanju/problemu/proizvodu/usluzi…\n strukturiranje izvora\, kao np r. stratifikacija znanstvenih časopisa\n „jedna lasta ne čini prolje će“\, odnosno nikada na temelju jednog ili manjeg broja istraživanja d onositi neke zaključke\n ako ipak na istraživanju temeljite svoje mišl jenje/stav/odluku\, utvrditi na kakvom je uzorku i kojim metodama ono prov edeno \n prikupljanje podataka mora biti sustavno i objektivno\, tj. ne samo prikupljati podatke koji potkrjepljuju vašu hipotezu/mišljenje/stav .\n\n \;\nPrimjeri koji su motivirali ovu inicijativu\nPrimjer 1\nOd p očetka pandemije bolesti COVID-19 svjedočili smo inim raspravama o učin kovitosti\, a češće o štetnosti cjepiva. Rasprava o štetnosti cjepiva započela je prije dvadesetak godina kada je britanski liječnik Andrew W akefield lažno povezao MMR cjepiva\, koja se daju u ranoj dobi\, s autizm om kod djece. Rad je objavljen u prestižnom časopisu Lancet\, međutim\, suautori i uredništvo povukli su rad (Time\, 2018). No pandemija lažnih informacija o štetnosti cjepiva proširila se SAD-om\, a izbijanjem bole sti COVID-19 proširila se i na cijeli svijet. Od razmatranja štetnosti c jepiva globalna epidemija koronavirusa potakla je niz lažnih vijesti o uz rocima pojave virusa i raznih teorija zavjere. Tako su neke od glasina i t eorija zavjere o pandemiji bolesti COVID-19\, koje su značajno intenzivir ali problem borbe sa zaraznom bolesti i cijepljena\, bile:\n\n 5G mreža izaziva pandemiju bolesti COVID-19.\n Pandemiju je izazvao Bill Gates s c iljem čipiranja cjelokupne svjetske populacije.\n Koronavirus je pobjega o iz kineskog laboratorija.\n Virus bolesti COVID-19 kreiran je kao biolo ško oružje.\n Američka vojska donijela je bolest COVID-19 u Kinu.\n B olest COVID-19 zapravo ne postoji.\n Pandemijom manipulira „duboka drž ava“.\n Pandemija bolesti COVID-19 rezultat je zavjere farmaceutskih ko rporacija.\n Stope smrtnosti od bolesti COVID-19 su prenapuhane.\n\nNajpo pularnije teorije zavjere o cjepivima protiv bolesti COVID-19 i njihov utj ecaj na proces cijepljenja u RH izdvajaju Kalem i Dilica  (2021):\n\n mR NA cjepiva protiv bolesti COVID-19 mogu progresivno degenerirati mozak od prionske bolesti.\n Prioni u službi depopulacije čovječanstva masovnim genocidom.\n Cjepivo protiv bolesti COVID-19 uzrokuje neplodnost.\n Mla di i zdravi ljudi ne trebaju cijepljenje.\n Ne dirajte nam djecu – neć ete nam trovati djecu!\n Od cjepiva je umrlo više od 10 000 ljudi. \n Nikoga se ne tiče hoću li se cijepiti ili ne.\n\nUsvajanje navedenih ili sličnih teorija o podrijetlu pandemije i/ili učincima cjepiva rezultat je\, prije svega\, nekritičkog mišljenja. Nepoznavanja oblika sustavnog skupljanja podataka ili ocjene ranijih istraživanja također se može sma trati uzrokom produbljivanja problema i prolongiranja krizne situacije. \ n\n \;\nPrimjer 2.\nSvakodnevno se na portalima mogu naći vijesti o k orisnosti određenih preparata u prevencijama bolesti i jačanju imuniteta . Jedno takvo je sljedeće: \n\nDnevna doza đumbira za prevenciju bolest i. Jesu li sušeni i svježi đumbir jednako vrijedni?\n\nU nastavku tekst a navedenog članaka piše:\n\n„Istraživanje je uspjelo pokazati kako u nos đumbira\, kod različitih doza\, može smanjiti prevalenciju hiperten zije i kardiovaskularnih bolesti. Rizik od hipertenzije i kardiovaskularni h bolesti smanjuje se otprilike između 8 i 13 % s povećanjem unosa đumb ira za 1 gram u sklopu uravnotežene prehrane. Ovi preliminarni podaci pok azali su kako je za blagotvoran učinak potrebno dnevno konzumirati količ inu od 2 do 4 grama svježeg đumbira (izvor: Jesu li sušeni i svježi đ umbir jednako vrijedni?“ (vitamini.hr\; objavljeno 14. veljače 2022.).  \n\nNe dovodeći u pitanje da đumbir zaista ima blagotvorno djelovanje na organizam\, ovakvi nas paušalni tekstovi mogu dovesti do krivih predod žbi o stvarnom učinku određene namirnice ili lijeka na organizam. Pitan ja koja će svaki znanstvenik postaviti u ovakvoj situaciji\, a mogu nam p omoći u svakodnevnom životu\, jesu:\n\n tko je proveo istraživanje\n na kojoj populaciji\n koliko je velik uzorak\n gdje je istraživanje obj avljeno i kakav recenzijski postupak je prošlo.\n\nU malo opskurnijim por talima autori ovakvih članaka znaju napisati i da je uzorak bio od npr. 1 9 ispitanika. No\, tu si možemo postaviti pitanje kako rezultate istraži vanja na 19 ispitanika možemo primijeniti na širu populaciju? Iz znanstv ene je perspektive odgovor na ovo pitanje jednostavan – nikako. \n\n&nb sp\; CATEGORIES:Predavanja LOCATION:Osnovna škola Klana\, Zatrep 5\, Klana\, Croatia X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Zatrep 5\, Klana\, Croatia; X-APPLE-RADIUS=100;X-TITLE=Osnovna škola Klana:geo:0,0 END:VEVENT END:VCALENDAR