Svjetlosno je onečišćenje globalni ekološki fenomen koji s vremenom sve više zabrinjava stručnjake. Mnogo smo puta čuli o zagađenju zraka, zagađenju mora i ostalih vodenih površina te o zagađenju bukom, međutim, unatoč činjenici da su svjetlosno onečišćenje prvi zapazili astronomi koji više nisu mogli nesmetano vršiti svoja noćna promatranja, pokazalo se da svjetlosno onečišćenje ima sve štetniji utjecaj na prirodu i društvo u kojem živimo; prilikom izmjene godišnjih doba biljke se više ne ponašaju u skladu sa svojim godišnjim ciklusom, životinje nerijetko stradavaju u prisutnosti velikog blještavila ekološki neprihvatljivih rasvjetnih tijela, a negativan se utjecaj vrlo lako može odraziti i na čovjeka, uzmemo li u obzir njegov dnevni bioritam i sigurnost u prometu. O ovim i mnogim ostalim zanimljivostima vezanim za ovu temu imat ćete priliku čuti sudjelujući na tribini i u javnoj raspravi koja će se održati u ACR-u 27. travnja u 20.30. Gosti su tribine Boris Štromar (AD Beskraj, Zagreb), prof. dr. sc. Željko Andreić (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb) i Dorian Božićević, mag. theol. (Hrvatski astronomski savez). Voditelj je tribine Ivica Ćiković (AAD Rijeka).
Boris Štromar
poznati je zagrebački astronom koji je tijekom svoga višegodišnjega bavljenja astronomijom sudjelovao u organizaciji brojnih astronomskih događaja, poput astronomskih susreta i velikih javnih promatranja organiziranih na državnoj razini. Jedan je od osnivača Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba i bio je njegov dugogodišnji predsjednik. Održavao je predavanja usmjerena na praktičnu astronomiju, od kojih se ističu teme poput utjecaja astronoma amatera na razvoj astronomije kao znanosti, astrofotografija te problematika svjetlosnog onečišćenja i važnost očuvanja tamnog noćnog neba za cjelokupni ekosustav planeta Zemlje. Između ostalog, aktivno se zalagao za donošenje novog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja u Republici Hrvatskoj te odluke o proglašenju zaštićenog krajobraza Petrova gora prvim hrvatskim Parkom tamnog neba. Sudjeluje u brojnim raspravama, susretima te radijskim i televizijskim emisijama na temu svjetlosnog onečišćenja.
Željko Andreić
odnedavno je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim zapažene znanstvene karijere, koju je dugi niz godina proveo radeći na Sveučilištu Ruhr u Bochumu, profesor Andreić zaljubljenik je u astronomiju i dugogodišnji popularizator znanosti u Hrvatskoj. Na temu svjetlosnog onečišćenja objavljivao je znanstvene radove i edukacijske članke, a ujedno je bio jedan od začetnika i pokretača Hrvatske meteorske mreže, koja se kasnije razvila u Globalnu meteorsku mrežu. Predsjednik je Hrvatskoga astronomskog saveza.
Koliko je značajan njegov doprinos astronomiji, govori i podatak da je na prijedlog g. Korada Korlevića, dugogodišnjega voditelja Znanstveno-edukacijskog centra i Zvjezdarnice Višnjan, centar za mala tijela Sunčeva sustava (Minor Planet Center) Međunarodne astronomske unije (International Astronomical Union – IAU) dodijelio asteroidu broj 12584 ime Zeljkoandreic.
Dorian Božičević
glavni je tajnik Hrvatskoga astronomskog saveza i osnivač Našeg neba – udruge za zaštitu noćnog neba. Po srednjoškolskom je obrazovanju pomorski nautičar, a po visokom magistar teologije. Osim spomenutog, pohađao je stručna usavršavanja iz informatike, astronomije, menadžmenta i energetske učinkovitosti. Predsjednik je Astronomskog društva „Leo Brener“ iz Malog Lošinja. Zbog dugogodišnjeg zalaganja u popularizaciji znanosti, razvoju amaterske astronomije u Hrvatskoj i djelatnosti na području tehničke kulture 2021. godine nagrađen je godišnjom nagradom „Faust Vrančić“, koju dodjeljuje Hrvatska zajednica tehničke kulture za istaknute pojedince, udruge tehničke kulture, poduzeća ili ustanove čiji doprinos i ukupna djelatnost pridonosi razvoju i unapređivanju tehničkog odgoja i obrazovanju građana Republike Hrvatske, posebno mladih, uz pomoć izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti. Dugi niz godina aktivno sudjeluje u edukaciji ljudi o problemu svjetlosnog onečišćenja, a vrlo je aktivan u projektima za proglašavanje parkova i zajednica tamnog neba na području Hrvatske. Tako valja istaknuti da je vodio postupak i aktivnosti vezane za proglašenje Općine Jelsa Međunarodnom zajednicom tamnog neba – prve takve u Hrvatskoj, ali i u južnoj Europi.
Voditelj tribine: Ivica Ćiković
dugogodišnji zaljubljenik u astronomiju, član je Akademskog astronomskog društva – Rijeka te njegov nekadašnji predsjednik. Kao strastveni astronom sudjelovao je na brojnim astronomskim promatranjima i ekspedicijama, među kojima valja istaknuti pomrčine Sunca u Mađarskoj (1999.), na Islandu (2003.), u Španjolskoj (2005.) i Turskoj (2008.). U sklopu svog djelovanja u AAD-u Rijeka organizirao je predavanja, izložbe te druge manifestacije. Mentorirao je učenike na školskim natjecanjima u astronomiji. Zaslužan je za razvoj opažačke meteorske astronomije u Rijeci te uključivanje riječkog ogranka u Hrvatsku meteorsku mrežu 2008. godine. Bavio se i problematikom svjetlosnog onečišćenja, a od ove je godine jedan od predstavnika AAD-a Rijeka u udruzi za očuvanje tamnog neba Naše nebo. Radi u planetariju Astronomskog centra Rijeka.
Promatranje noćnog neba prijenosnim teleskopima s gornje terase ACR-a
Voditelji: članovi AAD-a
U sklopu Festivala znanosti u prostorijama ACR-a bit će postavljena izložba Utjecaj svjetlosnog onečišćenja na prirodu i društvo.