BEGIN:VCALENDAR VERSION:2.0 PRODID:-//wp-events-plugin.com//6.4.7.3//EN BEGIN:VEVENT UID:6-32@festivalznanosti.uniri.hr DTSTART:20230428T170000Z DTEND:20230428T190000Z DTSTAMP:20230425T113228Z URL:https://festivalznanosti.uniri.hr/2023/dogadaji/znanost-na-korzu-2-202 3-04-28/ SUMMARY:Znanost na Korzu DESCRIPTION:Prohodajmo u Zemljinim cipelama\nČetvrtak: 17h-19h\nM. Bleči ć\, I. Poljančić Beljan\n\nZamislimo potpuno vedru\, mračnu noć... Pr edmete oko sebe ne vidimo. A vidimo li zvijezde na nebu? Kako je to moguć e? \n\nSvi smo barem jednom u životu iskusili valove\, bilo plivajući n a njima ili ih promatrajući. No\, jeste li ikada bili dio vala\, odnosno čestica u valu? Što je uopće val\, kakve vrste postoje i kakve to ima v eze s prirodom svjetlosti?\n\nNakon noći\, dolazi dan\, a mi se pitamo š to je zaslužno za tu svakodnevnu izmjenu? Znate li koju udaljenost prije đete u vremenskom periodu od jedne godine i kako se pritom gibate? Znate li kada se događaju pomrčina Mjeseca i Sunca?\n\nOva će vam radionica d ati odgovore na sva postavljena pitanja\, a i na još puno drugih. Demonst racijski pokusi i kratki igrokazi\, kinestetički pokusi\, omogućit će v am da na trenutak postanete čestica vala\, Zemlja danju\, Zemlja noću\, Zemlja na putu oko Sunca i još štošta drugo.\nIvana Poljančić Beljan \nje 2008. godine diplomirala matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Rijeci istraživački orijentiranim diplomskim radom iz astrofizike – „Određivanje atmosferskih parametara galaktičkih B superdivova“. Do ktorirala je 2018. godine na Fakultetu prirodnih znanosti Karl-Franzens Sv eučilišta u Grazu\, Austrija\, temom „Properties of the solar velocity field indicated by motions of sunspot groups and coronal bright points“ . Od 2009. do 2019. radila je kao asistentica\, poslijedoktorandica i pred avačica\, a od 2019. docentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rij eci. Znanstvena istraživanja vezana uz fiziku Sunca (diferencijalnu rotac iju Sunca i aktivnost Sunca) provodi u suradnji s Opservatorijem Hvar Geod etskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kanzelhöhe opservatorijem Sveu čilišta u Grazu. Povremeno se bavi fotometrijom mladih zvijezda. Prezent irala je svoj znanstveni rad na desetak međunarodnih konferencija. Sudjel ovala je na jednom projektu Hrvatske zaklade za znanost te na dva projekta Ministarstva znanosti\, obrazovanja i športa. Aktivna je u popularizacij i znanosti održavanjem predavanja i radionica te sudjelovanjem u organiza ciji znanstveno-popularnih manifestacija kao što su škole fizike\, Festi val znanosti\, Otvoreni dan Sveučilišnih odjela.\nMaša Blečić\nrođen a je i odrasla u Rijeci\, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju And rije Mohorovičića Rijeka. Nakon završetka gimnazije upisala je i završ ila studij Fizike i matematike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je 2020. godine s temom Kinestetički pokusi u nastavi fizike i astronomije. Po završetku studija zaposlila se u Osnovnoj školi Podmu rvice\, gdje i danas radi kao učiteljica fizike i matematike. Nakon studi ja se nastavlja kontinuirano educirati kroz radionice i stručno-znanstven e skupove i aktivna je u aktivnostima vezanim uz popularizaciju znanosti.\ n\nJajologija\nZnatiželja je jedan od prvih kotačića koji pokreću stro j učenja\, a time i dječji razvoj\, vodeći dijete ka sve većem razumij evanju i upoznavanju sebe i svijeta oko sebe. Cilj je ove radionice djeci vrtićke dobi približiti znanost kroz izravno iskustvo. \n\nOd čega je sastavljeno jaje? Koliko je jaje čvrsto? Zašto jaje pluta kada je staro? Kako napraviti majonezu? To su samo neka od pitanja na koja ćemo dati od govore. Djeci se najprije omogući istraživanje jaja izvana i iznutra\, a zatim ih se uključi u niz jednostavnih pokusa\, koji se mogu izvesti s l ako dostupnim materijalima kao što su ocat\, voda i\, naravno\, jaja. Cil j je bez definicija\, ali znanstvenim pristupom djeci pokazati da je znano st svuda oko nas. Upuštajući se u pokuse\, djeca će otkriti\, primjeric e\, da ocat nagriza ljusku\, stvarajući ugljični dioksid\, toliko da nak on 24 sata nestane i nastane gumeno jaje. Učiniti će i svoje prve korake u svijetu fizike: vrtenje sirovog jaja izvrstan je način upoznavanja s i nercijom.\n\nNa radionici će se izvesti mnoštvo zanimljivih pokusa u koj ima glavnu ulogu imaju jaja.\nIvna Kavre Piltaver \nrođena je u Rijeci\, gdje je završila osnovnu i srednju školu na talijanskom jeziku. Nakon za vršenog studija fizike i matematike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u R ijeci upisala je doktorski studij na Fakultetu za matematiku i fiziku Sveu čilišta u Ljubljani\, gdje je doktorirala 2014. godine. Tijekom i nakon doktorskog studija usavršavala se i sudjelovala na raznim seminarima i ko nferencijama diljem Europe. Trenutno je docentica na Fakultetu za fiziku i Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci. Zna nstvena istraživanja obavlja u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnolog ije\, pretežno u Laboratoriju za pretražnu elektronsku mikroskopiju. Uz znanstveni rad sudjeluje u sveučilišnoj nastavi i na području populariz acije fizike.\n\nSpektroskopija ili prvi pogled u unutrašnjost atoma\nSri jeda: 12h-14h\nSvi znamo da različiti izvori svjetlosti emitiraju svjetlo st različitih valnih duljina ili\, kako ih nazivamo\, boje. Zašto je to tako i kakve to ima veze s građom atoma? U ovoj ćemo radionici jednostav nim instrumentom zvanim spektrofotometar promatrati razne izvore svjetlost i i boje koje emitiraju.\nMarin Karuza\nizvanredni je profesor na Fakultet u za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao je i doktorirao na Sveučil ištu u Trstu. Nakon doktorata usavršavao se u području kvantne i neline arne optike na talijanskom Nacionalnom institutu za nuklearnu fiziku i Sve učilištu u Camerinu. Član je međunarodne kolaboracije Muon g-2 u Fermi labu\, SAD.\n\n \;\nMatematički trikovi s kartama\nSrijeda: 17h-19h\, Petak: 12h-14h\nBojan Crnković\, Vedrana Mikulić Crnković i studenti F akulteta za matematiku: Martina Baraba\, Ivana Brckan\, Doris Petrušić  i Larisa Poljak\n\nTrikovi s kartama\, koji se oslanjaju samo na matemat iku\, bez opsjena i posebnih rekvizita\, nazivaju se matematički trikovi s kartama. Trikovi su zabavni i fascinantni\, ali su i korisni. Naime\, ma tematičkim se trikovima lako mogu demonstrirati i naučiti matematički k oncepti na kojima se zasniva pojedini trik. Za razliku od klasičnih mađi oničarskih trikova cilj ove aktivnosti nije samo zabaviti već i naučiti sudionike kako se trikovi izvode.\n\nMatematički trikovi\, čvorovi i sl agalice\nSrijeda: 17h-19h\, Četvrtak: 12h-14h\, Petak:12h-14h\n \;\n\ nBojan Crnković\, Vedrana Mikulić Crnković i studenti Fakulteta za mate matiku: Martina Baraba\, Ivana Brckan\, Doris Petrušić i Larisa Polja k\n\nTrikovi s kartama koji se oslanjaju samo na matematiku\, bez opsjena i posebnih rekvizita\, nazivaju se matematički trikovi s kartama. Trikovi su zabavni i fascinantni\, ali su i korisni. Nakon što  savladaš pokoj i matematički trik s kartama\, okušaj se u „razotkrivanju“ matemati čkih čvorova. Priznaj\, sigurno nikada nisi pomislila/pomislio da ti mat ematika može pomoći zapetljati ili otpetljati neki čvor! Dođi i pokuš aj se otpetljati! Za odmor i opuštanje nakon borbe s matematičkim čvoro vima okušaj se u rješavanju matematičkih slagalica i mozgalica.\n\nSret no!\n3D printani materijali neobičnih mehaničkih karakteristika\nČetvrt ak: 17h-19h\nPapa Dukić\, S. Grbčić Erdelj\, N. Čeh\n\nPosjetitelji ć e na primjeru 3D printanih uzoraka moći vidjeti i osjetiti specifično po našanje koje je rezultat posebno oblikovane unutarnje strukture materijal a. Jedna su vrsta takvih posebnih materijala takozvani auksetični materij ali\, čije je ponašanje pod djelovanjem sila suprotno od očekivanoga (n pr. većina se prirodnih materijala uslijed rastezanja izdužuje i stišć e dok se auksetični materijali uslijed rastezanja izdužuju i šire). Ova kvi materijali netipičnog ponašanja već sada pronalaze svoju primjenu u područjima poput medicine\, aeronautike i vojne industrije\, iako se nji hova šira primjena u budućnosti tek očekuje.\n\n \;\nIzumrle\, ugro žene i rijetke vrste na Korzu\nVoditelji: \nMilvana Arko Pijevac\, Nadia Dunato Pejnović\, dr. sc. Marcelo Kovačić\, dr. sc. Boštjan Surina\, d r. sc. Željka Modrić Surina\, Prirodoslovni muzej Rijeka\n\nTijekom geol oške je prošlosti život na Zemlji prošao pet velikih izumiranja\, rela tivno kratkih geoloških razdoblja u kojima je izumro velik dio vrsta na Z emlji. Nakon velikih izumiranja koja su se dogodila u kratko razdoblju sli jedio je dug i postepen proces razvoja novih vrsta koje su popunjavale pos tojeće ekološke niše. Mnogi znanstvenici upozoravaju da je zbog velike moderne stope izumiranja šesto masovno izumiranje već započelo i da je život na Zemlji kakvim ga poznajemo blizu nestanka. Na Korzu ćemo iz zbi rki Muzeja izložiti uzorke vrsta koje su izumrle davno\, tijekom duge geo loške prošlosti\, ali i vrste čijem je nestanku pridonijela\, ali i pri donosi\, i naša vrsta. ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://festivalznanosti.uniri.hr/2023/wp-conten t/uploads/sites/6/2023/04/48880507436_5b9c7eb21e_c.jpg LOCATION:Korzo\, Korzo\, Rijeka\, Croatia X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Korzo\, Rijeka\, Croatia;X- APPLE-RADIUS=100;X-TITLE=Korzo:geo:0,0 END:VEVENT END:VCALENDAR