Uragani razorne snage, potresi velike magnitude, velike poplave i snježne oluje spadaju u događaje koji se, srećom, ne javljaju često, ali kada se dogode, obično imaju velike posljedice. Svaku od tih pojava karakterizira nepredvidivost/slučajnost, a upravo takve događaje proučava teorija vjerojatnosti i matematička statistika. Možemo li opisati vjerojatnost da se dogodi poplava prilikom koje će količina vode biti veća od neke zadane vrijednosti ili potres iznimno velike magnitude? Znači li izraz „stogodišnja poplava“ to da se ta poplava dogodi jednom u 100 godina? Znači li informacija o vjerojatnosti neke ekstremne pojave i to da možemo predvidjeti kada će se ona dogoditi? U ovoj ćemo se radionici na primjerima upoznati s načinom na koji vjerojatnost i statistika daje odgovore na spomenuta pitanja, a vidjet ćemo i da je modeliranje ekstremnih događaja, osim u kontroli posljedica prirodnih katastrofa, važno i u ekonomiji, financijama, aktuarstvu, telekomunikacijama, biomedicini i mnogim drugim područjima.
Ana Marija Filipas i Ivana Slamić