Laboratorij za genetiku ponašanja bavi se istraživanjima genetskih osnova razvoja ovisnosti o opojnim drogama na maloj laboratorijskoj životinji – vinskoj mušici. Tijekom otvorenih vrata provodit ćemo aktivnosti za djecu, gdje će ona imati prilike vidjeti mušice pod mikroskopom, uočiti razlike između mužjaka i ženki te naučiti glavne dijelove tijela kukaca. Vidjet će razvojni ciklus od jajašca, preko crvića i čahure do odrasle mušice. Oni najsmioniji moći će baratati mušicama i promatrati njihovo ponašanje. Za odrasle ćemo ponuditi interaktivan sadržaj kojim ćemo objasniti značajna povijesna otkrića do kojih je došlo korištenjem vinske mušice i objasniti kako i zašto mušice unapređuju naše spoznaje o genetskoj podlozi neuropsihijatrijskih oboljenja, uključujući ovisnost.
Rozi Andretić Waldowski
diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci i doktorirala biologiju na University of Virginia u Charlottesvilleu, SAD. Tijekom svoje karijere radila je kao školski psiholog u Hrvatskoj, laboratorijski znanstveni tehničar na Stanford University, SAD i poslijedoktorand na The Neurosciences Institute u San Diegu, SAD. Nakon povratka u Hrvatsku najprije je radila kao predavač na Odsjeku za psihologiju u Rijeci, a potom kao voditelj Laboratorija za genetiku ponašanja te izvanredni profesor na Odjelu za biotehnologiju. Tijekom svojeg školovanja i profesionalne karijere kontinuirano je izučavala biološke osnove ponašanja, kao što su ovisnost o opojnim drogama, regulacija spavanja i uloga cirkadijalnih ritmova za zdravlje.
Ana Filošević Vujnović
je završila preddiplomski i diplomski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoju je znanstvenu karijeru počela na području kemije kompleksnih spojeva prijelaznih metala, ali je 2018. doktorirala na Sveučilištu u Rijeci u interdisciplinarnom području biotehnologije u biomedicini. Trenutno je poslijedoktorandica u Laboratoriju za bihevioralnu genetiku Odjela za biotehnologiju. Na modelnom organizmu vinske mušice bavi se proučavanjem mjerljivih oblika ponašanja povezanih s ovisnostima te njihove genetske pozadine.
Franka Rigo
studentica je treće godine doktorskog studija Medicinska kemija na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, gdje radi kao asistent. Svoj je interes za područje neuroznanosti, genetiku ovisnosti i biologiju cirkadijalnih ritmova počela razvijati tijekom preddiplomskog i diplomskog studija na Odjelu za biotehnologiju. Suradnica je na projektu „Utjecaj redoks statusa na neuroplastičnost induciranu psihostimulansima“, a u istraživanju se fokusira na otkrivanje genetskih mehanizama ovisnosti. Svoj je znanstveni rad predstavljala na raznim kongresima u obliku posterskih prezentacija te je sudjelovala na manifestacijama popularizacije znanosti u Rijeci.
Bobana Samardžija
radi u Laboratoriju za istraživanje kroničnih mentalnih bolesti na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Studentica je treće godine doktorskog studija Medicinska kemija, u okviru kojega aktivno sudjeluje u promociji znanosti široj javnosti. Njezino istraživanje uključuje ispitivanje netopljivih proteina u uzorcima mozgova žrtava suicide ili pacijenata s prethodno dijagnosticiranom šizofrenijom ili depresijom. Usporedno s tim, na modelu vinske mušice ispituje utjecaj ključnih proteina na aktivnost mušica u mentalnim bolestima.