Uragani razorne snage, potresi velike magnitude, velike poplave i snje\u017ene oluje spadaju u doga\u0111aje koji se, sre\u0107om, ne javljaju \u010desto, ali kada se dogode, obi\u010dno imaju velike posljedice. Svaku od tih pojava karakterizira nepredvidivost\/slu\u010dajnost, a upravo takve doga\u0111aje prou\u010dava teorija vjerojatnosti i matemati\u010dka statistika. Mo\u017eemo li opisati vjerojatnost da se dogodi poplava prilikom koje \u0107e koli\u010dina vode biti ve\u0107a od neke zadane vrijednosti ili potres iznimno velike magnitude? Zna\u010di li izraz \u201estogodi\u0161nja poplava\u201c to da se ta poplava dogodi jednom u 100 godina? Zna\u010di li informacija o vjerojatnosti neke ekstremne pojave i to da mo\u017eemo predvidjeti kada \u0107e se ona dogoditi? U ovoj \u0107emo se radionici na primjerima upoznati s na\u010dinom na koji vjerojatnost i statistika daje odgovore na spomenuta pitanja, a vidjet \u0107emo i da je modeliranje ekstremnih doga\u0111aja, osim u kontroli posljedica prirodnih katastrofa, va\u017eno i u ekonomiji, financijama, aktuarstvu, telekomunikacijama, biomedicini i mnogim drugim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n