Svjetlost je svima dobro poznata pojava, kao i \u010dinjenica da neke tvari i predmeti svijetle u mraku, ali i neke \u017eivotinje, primjerice krijesnica i organizmi u moru. Otpu\u0161tanje svjetlosti, nakon \u0161to je primljena energija koja isto mo\u017ee biti svjetlosna, naziva se luminiscencijom, a posebno je zanimljiva fluorescencija koju mo\u017eemo na\u0107i u svakodnevnom \u017eivotu, a koristimo je i u medicini, primjerice u dijagnostici raka. Svjetlost je va\u017ena i za na\u0161 do\u017eivljaj razli\u010ditih boja, a njezin spektar mo\u017eemo vidjeti kad uo\u010dimo dugu. Na na\u0161oj radionici u sklopu Otvorenog dana Odjela za biotehnologiju pokazat \u0107emo vam kako jednu boju razdvojiti na vi\u0161e njih putem tankoslojne kromatografije, prikazati boje koriste\u0107i ultraljubi\u010dastu lampu i objasniti koje fluorescentne boje nalazimo u markerima, a koje u omiljenim pi\u0107ima i \u0161ume\u0107im tabletama s vitaminima te koje se boje koriste u forenzici. Mo\u0107i \u0107ete dosta toga i sami isprobati te napraviti crte\u017ee koji postaju jo\u0161 \u010darobniji pod na\u0161om lampom. Nastojat \u0107emo vam odgovoriti na pitanja kao \u0161to su \u0161to je spektar elektromagnetskog zra\u010denja, od kojih se valnih duljina sastoji i kako se mo\u017ee povezati s bojama koje vidimo te kako dolazi do emisije svjetlosti i koji su to procesi. Re\u0107i \u0107emo vam i pone\u0161to o onome \u010dime se bavimo kao znanstvenici \u2013 istra\u017eivanju i dobivanju boja koje nakon osvjetljavanja prenose tu energiju na molekule kisika, koji tada postaje vrlo reaktivan i mo\u017ee se koristiti za uni\u0161tavanje razli\u010ditih patogenih mikroba i tumorskih stanica. <\/p>\n\n\n\n
je diplomirala na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu u Zagrebu kao profesor biologije i kemije. Doktorirala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Velikoj Britaniji (University of Hull) na podru\u010dju organske kemije, a nakon toga se kao poslijedoktorand na istom sveu\u010dili\u0161tu bavila sintezom novih fotosenzibilizatora za fotodinami\u010dku terapiju raka. Trenutno je izvanredni profesor na Odjelu za biotehnologiju u Rijeci, gdje dr\u017ei nastavu iz organske kemije i nastavlja se baviti istra\u017eivanjem novih spojeva za fotodinami\u010dku terapiju, me\u0111u kojima su joj najdra\u017ei porfirini.<\/p>\n\n\n\n
diplomirala je na Odjelu za biotehnologiju 2017. te je studentica tre\u0107e godine doktorskog studija Medicinska kemija na Odjelu za biotehnologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Asistentica je na kolegijima Organska kemija i Primjena svjetla u medicinskoj kemiji. Doktorski rad joj se temelji na sintezi, karakterizaciji i biolo\u0161kim ispitivanjima amfipatskih porfirina za upotrebu u fotodinami\u010dkoj terapiji raka. Uz doktorski rad i nastavu aktivna je u popularizaciji znanosti, gdje svoju ljubav prema znanosti i istra\u017eivanju mo\u017ee prenijeti na mla\u0111e uzraste, kao i na zainteresirane svih dobnih skupina.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svjetlost je svima dobro poznata pojava, kao i \u010dinjenica da neke tvari i predmeti svijetle u mraku, ali i neke \u017eivotinje, primjerice krijesnica i organizmi u moru. Otpu\u0161tanje svjetlosti, nakon \u0161to je primljena energija koja isto mo\u017ee biti svjetlosna, naziva se luminiscencijom, a posebno je zanimljiva fluorescencija koju mo\u017eemo na\u0107i u svakodnevnom \u017eivotu, a koristimo …<\/p>\n