Jedan od najstarijih brojevnih sustava s bazom 10 razvili su Egipćani prije više od 7000 godina. Pozicijski dekadski brojevni sustav koji se koristi i danas nastaje u Indiji, a u Europu ga donose Arapi u 9. stoljeću. Za razvoj je digitalnih računala od posebnog značaja binarni brojevni sustav s bazom 2. Abak (lat. abacus) jedno je od prvih pomagala za računanje, a počeo se koristiti u Babiloniji prije više od 2400 p. n. e. Znatno naprednije pomagalo za računanje –logaritamsko računalo (šiber) – pojavljuje se nakon otkrića logaritama u 17. stoljeću i u uporabi je do pojave elektroničkih kalkulatora u drugoj polovici 20. stoljeća. U 17. stoljeću konstruirani su prvi mehanički strojevi za računanje kao što su Pascalina i drugi. Za izum prvoga računalnog stroja 1833. godine, koji je strukturno sličan današnjim računalima, zaslužan je Charles Babbage. Izradom prvoga električnog stroja za obradu podataka započinje razvoj elektromehaničkih računala. Konrad Zuse 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 i, nešto kasnije, Z4, koji koriste binarni brojevni sustav. Uz pomoć IBM-a Howard Aiken 1943. izrađuje elektromehaničko računalo MARK 1. Iste je godine Alan Turing sa svojim timom izradio prvo elektroničko računalo Colossus, u kojem su umjesto releja korištene elektronske cijevi. Nakon toga slijedi ENIAC, u koji je ugrađeno 18000 elektronskih cijevi, a dovršen je 1946. Razvoj i masovna proizvodnja poluvodiča i integriranih krugova dovodi do znatnog smanjenja cijene računala te 1980-ih nastaju računala za osobnu uporabu, kao što su ZX 80, ZX81, ZX Spectrum, Comodore 64, Atari ST i druga. Osobna računala svoje visoke performanse postižu zahvaljujući izuzetnom napretku u razvoju mikroprocesora, koji je ostvaren od 1970. do danas. Međutim, potrebe pojedinih znanstvenih istraživanja i industrije nadilaze mogućnosti i najbržih osobnih računala te se za najzahtjevnije proračune i simulacije koriste superračunala. Najpoznatija superračunala u Hrvatskoj su BURA (287 Tflop/s) i SUPEK (1250 Tflop/s). Prema dostupnim je podacima trenutno najbrže superračunalo FRONTIER, koji dostiže 1194 Pflop/s, a na drugom je mjestu AURORA s 585 Pflop/s.

Vladimir Pelić, Zavod za brodsko strojarstvo i energetiku, Pomorski fakultet, Sveučilište u Rijeci.

Napomena: Ciljala publika su učenici 7. i 8. razreda osnovne škole, srednjih strukovnih škola i gimnazija te studenti.