O meteorologiji i klimatologiji pustinjske prašine na Jadranu

Podijeli :

Mineralna prašina, jedan od najrasprostranjenijih tipova aerosola, iznimno je važan čimbenik u procjenama klimatskih promjena; ona utječe na atmosfersko zračenje, formiranje oblaka, a pri taloženju donosi mikronutrijente kako kopnenim, tako i oceanskim ekosustavima. Saharska je pustinja jedan od glavnih globalnih izvora prašine koja atmosferskim transportom ima utjecaj na Sredozemlje, uključujući i Jadran. Taloženje mineralne prašine u atmosferi igra važnu ulogu u opskrbi mora hranjivim tvarima. Mjerenja vezana za emisiju, transport i depoziciju prašine vrlo su rijetka zbog velikih područja pustinja i oceana, pa su satelitska mjerenja najzastupljeniji izvor informacija. Međutim, ona su često nedostupna zbog naoblake ili visokog sadržaja vodene pare u atmosferi te su simulacije numeričkim modelima izuzetno koristan alat u razumijevanju procesa vezanih uz mineralni aerosol. Radi stvaranja klimatskih baza podataka rezultati se numeričkih modela dodatno korigiraju dostupnim mjerenjima. Tako dobivene baze nazivaju se renalize, od kojih je jedna korištena i za prvu klimatološku analizu depozicije pustinjske prašine u Jadransko more, što je i jedna od središnjih tema ovog izlaganja. Također, dotaknut ćemo se i fenomena odziva morskoga biološkog sustava na depoziciju prašine, a bit će predstavljena i zanimljiva analiza ekstremnog donosa prašine iz područja isušenoga Aralskog mora, koji se dogodio tijekom karantene 2020. godine.


Boris Mifka riječki je meteorolog. Diplomirao je 2011. godine na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2023. godine temom Obilježja atmosfere tijekom transporta saharskog pijeska nad Jadranom. Karijeru u struci započeo je 2013. na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Rijeci, a od 2018. asistent je na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Kao stipendist NSF-a 2017. godine boravio je na usavršavanju na institutu National Center for Atmospheric Research u Coloradu (SAD). U svom znanstvenom radu bavi se prvenstveno numeričkim simulacijama atmosfere i istraživanju lebdećih čestica. Sudjeluje na brojnim međunarodnim projektima i radionicama modeliranja atmosfere.