Predavanje će predstaviti projekt INOVAconverTe, koji se bavi automatskom pretvorbom složenog teksta u jednostavni tekst za osobe s teškoćama čitanja prema načelu jednostavnog jezika. Građa lagana za čitanje ili jednostavni jezik (engl. easy language) podrazumijeva jezičnu prilagodbu teksta u oblik koji olakšava njegovo čitanje i razumijevanje. U predavanju će biti objašnjeno koliko je zahtjevan proces manualne, ali i automatiziranje pripreme jednostavnog jezika. U procesu prilagodbe sudjeluju stručnjaci iz različitih znanstvenih područja, prvenstveno logopedi, lingvisti, računalni znanstvenici i softverski inženjeri. Isto tako, naglasit će se i važnost korištenja jednostavnog jezika za različite skupine kojima jednostavni jezik može unaprijediti proces čitanja, razumijevanja i učenja, razvijanje kognitivnih i intelektualnih sposobnosti, inkluzivnu edukaciju, osigurati pravo na informiranost i sl. Nadalje, raspravit će se važnost društvenog i pravnog konteksta u obavezi korištenja jednostavnog jezika koji proizlazi iz konvencija, deklaracija i različitih zakona koje donose i propisuju UN, UNESCO, Vijeće Europe i sl. Predstavit će se i niz naprednih tehnologija, posebno iz računalnog i informacijskog znanstvenog područja te neizostavne umjetne inteligencije, koja može pridonijeti boljitku i dobrobiti zajednice u stvaranju i lakom korištenju jednostavnog jezika u široj zajednici. To se posebno odnosi na djecu i različite ciljne skupine poput učenika u ranim fazama obrazovanja, osoba s iskustvom specifičnih teškoća čitanja kao što je disleksija, ali i drugih, primjerice afazija, autizam i sl. U završnom će se dijelu predavanja dati naglasak na razvoj računalnih tehnologija i velikih jezičnih modela (engl. large language models), koji upotrebljavaju sofisticirane algoritme za razumijevanje, tumačenje i generiranje ljudskog jezika, a posebno vrlo aktualnih – generativnih modela (poput ChatGPT-a), koji mogu kreirati sadržaj na temelju naučenih obrazaca, čime se značajno proširuju mogućnosti razvoja tehnologija koje podupiru automatizirano pojednostavljivanje složenog jezika. Samim time, svima, a ponajprije znanstvenicima koji se bave jednostavnim jezikom, stručnjacima raznih profila poput logopeda, psihologa i pedagoga te, najvažnije, osobama s iskustvom teškoća čitanja, otvaraju vrata razumijevanja za komforniji ulazak u svijet jednostavnog jezika.
Slobodan Beliga docent je na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija pri Sveučilištu u Rijeci. Član je Laboratorija za semantičke tehnologije na istome fakultetu, Laboratorija za računalnu analizu jezika i govora te Laboratorija za kompleksne mreže pri Centru za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci. Doktorirao je informacijske i komunikacijske znanosti na Sveučilištu u Rijeci, a usavršavao se na više međunarodnih institucija (Sveučilište u Malti, Sveučilište Deusto u Bilbau, Sveučilište Vita Salute San Raffaele u Milanu te na Fakultetu za informacijske studije u Novom Mestu u Sloveniji i dr.). Područja njegova znanstvenog interesa vezana su za umjetnu inteligenciju, posebno računalnu analizu prirodnoga jezika, kompleksne mreže jezika, prikaz znanja i upravljanje znanjem. Dobitnik je Rektorove nagrade za izvrsnost 2012. godine te nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za 2021. godinu u kategoriji Mladi znanstvenik – područje društvene i humanističke znanosti. Autor je 30-ak znanstvenih radova iz područja IKT-a i voditelj je projekta UNIRI-ja za mlade znanstvenike Pristupi istraživanju semantike prirodnoga jezika pomoću umjetne inteligencije.