Umjetna inteligencija nije nova disciplina. Već su pedesetih godina prošlog stoljeća matematičari, filozofi, a nešto kasnije i oni iz računskih znanosti, razmišljali o pravilima logike koja bi se moglo automatizirati. Umjetna inteligencija dio je kurikula računarstva već pedesetak godina, a principi i praksa strojnog učenja s nama su od 1980-ih. Ni komercijalni uspjesi nisu novi, od raspoznavanja ručno ispisanih adresa na pismima, interpretacije govora u različitim jezicima, raspoznavanju objekata iz slika i videa, raznolikih ekspertnih sustava do superiornosti u šahu, biometrijske sigurnosti, robota… Big data-era omogućila je prodor analitike u marketing, industriju zabave i bankarstvo. Brzina razvoja umjetne inteligencije bila je limitirana samo brzinom računala. Ali nakon pojave generativne umjetne inteligencije, a posebno velikih modela govora (Large Language Models), sve se, gotovo preko noći, promijenilo. Spekulira se da smo sve bliži cilju umjetne generalne inteligencije. Ovo je predavanje kratka analiza predstojeće tehnološke revolucije, njezinih izvjesnih i neizvjesnih posljedica, očekivanih uspjeha i etičkih dilema.

Bojan Čukić dekan je Fakulteta računarstva i informatike na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Charlotteu, SAD. Počasni je profesor Sveučilišta u Rijeci. Akademska karijera odvela ga je iz Ljubljane i Italije u Teksas, SAD, gdje je doktorirao. Radio je na primjeni umjetne inteligencije u zrakoplovstvu, svemirskim misijama, biometrijskim sustavima i verifikaciji softvera. Suosnivač je tvrtke NexID Biometrics, LLC. Zadnjih se godina bavi automatizacijom kibernetičke sigurnosti i demokratizacijom obrazovanja u računarstvu.