Jedan od najstarijih brojevnih sustava s bazom 10 razvili su Egip\u0107ani prije vi\u0161e od 7000 godina. Pozicijski dekadski brojevni sustav koji se koristi i danas nastaje u Indiji, a u Europu ga donose Arapi u 9. stolje\u0107u. Za razvoj je digitalnih ra\u010dunala od posebnog zna\u010daja binarni brojevni sustav s bazom 2. Abak (lat. abacus) jedno je od prvih pomagala za ra\u010dunanje, a po\u010deo se koristiti u Babiloniji prije vi\u0161e od 2400 p. n. e. Znatno naprednije pomagalo za ra\u010dunanje \u2013logaritamsko ra\u010dunalo (\u0161iber) \u2013 pojavljuje se nakon otkri\u0107a logaritama u 17. stolje\u0107u i u uporabi je do pojave elektroni\u010dkih kalkulatora u drugoj polovici 20. stolje\u0107a. U 17. stolje\u0107u konstruirani su prvi mehani\u010dki strojevi za ra\u010dunanje kao \u0161to su Pascalina i drugi. Za izum prvoga ra\u010dunalnog stroja 1833. godine, koji je strukturno sli\u010dan dana\u0161njim ra\u010dunalima, zaslu\u017ean je Charles Babbage. Izradom prvoga elektri\u010dnog stroja za obradu podataka zapo\u010dinje razvoj elektromehani\u010dkih ra\u010dunala. Konrad Zuse 1942. izra\u0111uje prvi programibilni kalkulator Z3 i, ne\u0161to kasnije, Z4, koji koriste binarni brojevni sustav. Uz pomo\u0107 IBM-a Howard Aiken 1943. izra\u0111uje elektromehani\u010dko ra\u010dunalo MARK 1. Iste je godine Alan Turing sa svojim timom izradio prvo elektroni\u010dko ra\u010dunalo Colossus, u kojem su umjesto releja kori\u0161tene elektronske cijevi. Nakon toga slijedi ENIAC, u koji je ugra\u0111eno 18000 elektronskih cijevi, a dovr\u0161en je 1946. Razvoj i masovna proizvodnja poluvodi\u010da i integriranih krugova dovodi do znatnog smanjenja cijene ra\u010dunala te 1980-ih nastaju ra\u010dunala za osobnu uporabu, kao \u0161to su ZX 80, ZX81, ZX Spectrum, Comodore 64, Atari ST i druga. Osobna ra\u010dunala svoje visoke performanse posti\u017eu zahvaljuju\u0107i izuzetnom napretku u razvoju mikroprocesora, koji je ostvaren od 1970. do danas. Me\u0111utim, potrebe pojedinih znanstvenih istra\u017eivanja i industrije nadilaze mogu\u0107nosti i najbr\u017eih osobnih ra\u010dunala te se za najzahtjevnije prora\u010dune i simulacije koriste superra\u010dunala. Najpoznatija superra\u010dunala u Hrvatskoj su BURA (287 Tflop\/s) i SUPEK (1250 Tflop\/s). Prema dostupnim je podacima trenutno najbr\u017ee superra\u010dunalo FRONTIER, koji dosti\u017ee 1194 Pflop\/s, a na drugom je mjestu AURORA s 585 Pflop\/s. <\/p>\n\n\n\n
Vladimir Peli\u0107, Zavod za brodsko strojarstvo i energetiku, Pomorski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci. <\/p>\n\n\n\n
Napomena: Ciljala publika su u\u010denici 7. i 8. razreda osnovne \u0161kole, srednjih strukovnih \u0161kola i gimnazija te studenti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedan od najstarijih brojevnih sustava s bazom 10 razvili su Egip\u0107ani prije vi\u0161e od 7000 godina. Pozicijski dekadski brojevni sustav koji se koristi i danas nastaje u Indiji, a u Europu ga donose Arapi u 9. stolje\u0107u. Za razvoj je digitalnih ra\u010dunala od posebnog zna\u010daja binarni brojevni sustav s bazom 2. Abak (lat. abacus) jedno je od prvih pomagala za ra\u010dunanje, a po\u010deo se koristiti u Babiloniji prije vi\u0161e od 2400 p. n. e. Znatno naprednije pomagalo za ra\u010dunanje \u2013logaritamsko ra\u010dunalo (\u0161iber) \u2013 pojavljuje se nakon otkri\u0107a logaritama u 17. stolje\u0107u i u uporabi je do pojave elektroni\u010dkih kalkulatora u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n