U predavanju \u0107emo prezentirati primjere opisanih algoritama i matematiku, koja se krije njihovoj pozadini.
<\/p>\n\n\n\n
Cijeli na\u0161 planet isprepleten je mre\u017eom interakcija kako izme\u0111u \u017eivih organizama, tako i me\u0111u organizama i onoga \u0161to volimo nazivati ne\u017eivim okoli\u0161em. Nevidljive mre\u017ee protoka energije i kru\u017eenja tvari povezuju cijeli planet. Me\u0111utim, izme\u0111u \u017eivog i ne\u017eivog ne postoji tako veliki diskontinuitet kako obi\u010dno mislimo; prije se radi o razli\u010ditim stupnjevima organizacije tvari i kori\u0161tenja energije koji su me\u0111usobno povezani. Na\u0161 je planet razvio sposobnost samoregulacije u \u010demu zajedni\u010dki sudjeluju organizmi i planetarni procesi poput tektonike plo\u010da, ciklusa tro\u0161enja stijena i s njim povezani ciklus ugljika. Materijal Zemljine kore ugra\u0111uje se u organizme, a organizmi stvaraju novu Zemljinu koru. Gledano iz ove perspektive, ideja Jamesa Lovelocka i Lynn Margulis o Zemlji kao \u017eivom planetu svakako ima smisla. Organizacije prirode od elementarnih \u010destica do biosfere \u010dini holarhiju ugnije\u017e\u0111enih holona umre\u017eenih u slo\u017eeno tijelo \u017eivog planeta. Organizmi na Zemlji su daleko prije \u010dovjeka razvili svoje svjetske globalne komunikacijske mre\u017ee, poput bakterija, prije vi\u0161e od 2 milijarde godina, ili \u201c\u0161umskog interneta\u201d (Wood Wide Web<\/em>), razvijenog prije 450 milijuna godina. Umre\u017eenost razli\u010ditih organizama suradnjama i simbiozama dovodi do pitanja postoje li uop\u0107e pojedina\u010dni organizmi ili se uvijek radi o nekoj vrsti superorganizma. Neke su od najvidljivijih mre\u017ea u prirodi hranidbene mre\u017ee, koje se sastoje od isprepletenih hranidbenih lanaca. Hranidbene mre\u017ee definiraju ekolo\u0161ku efikasnost prijenosa energije ekosustavima, kontrolom koja dolazi od dolje, od baze hranidbenih mre\u017ea (\u201ebottom-up<\/em>\u201d kontrola) ili od gore, od vrha hranidbenih lanaca (\u201etop-down<\/em>\u201d kontrola). Ove mre\u017ee omogu\u0107avaju kaskadni prijenos utjecaja du\u017e trofi\u010dkih razina, ali jednako tako omogu\u0107avaju da se negativni utjecaji \u010dovjeka na prirodu lan\u010dano prenose du\u017e cijelih ekosustava. Me\u0111utim, hranidbene interakcije nisu najbrojnije u prirodi. Daleko su brojnije suradni\u010dke, uzajamno korisne interakcije, poput me\u0111usobnog pomaganja u prehrani, za\u0161titi te opra\u0161ivanju u rasprostranjivanju biljaka. U zrelima ekosustavima poput koraljnih grebena ili tropskih \u0161uma ove mutualisti\u010dke interakcije premre\u017eavaju cijele ekosustave i daleko nadma\u0161uju sve druge tipove interakcija poput predacije i kompeticije.
<\/p>\n\n\n\n