13. 10.2020., 19.00 – 20.00
Današnja biologija i medicina uglavnom promatraju život kao posebnu i vrlo složenu kemijsku reakciju. Prema tom su pogledu molekule temelj života. Polazeći od ove paradigm, došlo se do mnogih dubokih spoznaja i uvida u mehaniku života, što je značajno promijenilo medicinu i biotehnologiju.
Međutim, neurodegenerativne bolesti, pa i COVID-19 pokazuju da je ovaj pogled možda ipak došao do svoje granice i da ne može rješavati sve probleme zdravlja i bolesti. Istraživački rad nebrojenih znanstvenika pokazuje da osim na molekularnoj razini, život postoji i na razini elektromagnetskog i električnog polja. Neki znanstvenici govore čak i o elektromagetnom kodu života. Neka od ovih istraživanja zapanjuju svojim nalazima i upućuju na nove horizonte razumijevanja života i borbe protiv bolesti.
Ako imate poteškoća s gledanjem videa možete ga također pratiti i na stranicama YouTube-a na linku OVDJE
Igor Jerman
rođen u Ljubljani, završio je studij biologije 1980. na Biološkom odsjeku Biotehničkog fakulteta. Nakon obrane doktorskog rada 1984. nastavio je poslijedoktorski studij na Otvorenom sveučilištu u Engleskoj. Docentom za područje teorijske biologije, evolucije i bioelektromagnetike na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani postao je1987., a redovitim profesorom 1999. g. Danas je na raznim sveučilištima predavač iz područja teorijske biologije, bioelektromagnetike i temelja alternativnog liječenja. Pored ovoga obrazovnog rada osnivač je Instituta BION, u kojem od početka, 1990., djeluje kao njegov profesionalni voditelj, a od 2015. g. i kao direktor (CEO). Na polju znanosti fokusiran je na istraživanja koja se tiču otkrivanja suptilnih polja organizama, dugoročnog reda u vodi i učinkovitog prijenosa molekularnih informacija u različite medije. Ima opsežnu međunarodnu i domaću znanstvenu bibliografiju te je pozvani predavač na nizu međunarodnih konferencija o bioelektromagnetici i novoj znanosti o vodi.
Uz sve aktivnosti Prirodoslovnog muzeja sljedeća napomena:
- E-novosti Educiraj se i zabavi uz #pmr odašilju se petkom. Na listu kontakata Prirodoslovnog muzeja Rijeka upisujete se slanjem imena i prezimena na adresu marketing@prirodoslovni.com.
- Videosadržaji objavljuju se na YouTube kanalu Muzeja Prirodoslovni muzej Rijeka.
- Svi digitalni sadržaji objavljuju se na Facebookovoj stranici Muzeja @Prirodoslovni.muzej.Rijeka.