Umjetna inteligencija: ispravak starih ili sijanje novih društvenih nejednakosti

14. 10.2020., 19.00 – 20.00

Umjetna je inteligencija već pedesetak godina predmet brojnih istraživanja. Obilježja koja su u prošlosti smatrana domenom ljudske inteligencije (vizualna percepcija, razumijevanje govora i prijevod jezika, pretraživanje informacija), sada su primjeri rutinske primjene računala i umjetne inteligencije, u čiji se napredak mnogo ulaže.

To je znanstveno područje prioritet u gotovo svim zemljama razvijenog svijeta. Uz nastavak istraživanja fundamentalnih znanstvenih osnova, naglasak je na primjenama u oceanografiji i klimatskim znanostima, pedagogiji i svim oblicima suradnje čovjeka i stroja/računala, molekularnom razvoju i medicini, proizvodnji, poljoprivredi, sustavima prehrane i mnogim drugim područjima. Promjene koje umjetna inteligencija donosi u društveni život ne mogu se podcijeniti. Algoritmi sustava automatskog učenja i enormne količine podataka kojima se takvi sustavi “hrane” vrlo su složeni. Prethodna generacije računalne automatizacije (autopiloti, logistika, vojni i financijski sustavi) bili su podvrgnuti rigoroznim mjerama verifikacije i validacije. Te mjere i procesi više nisu dovoljni, a novi ne postoje. Osim tehničkih izazova, u sustavima umjetne inteligencije krije se mogućnost povećane diskriminacije i nejednakosti; dobre namjere inovatora često kriju neznane i opasne primjere pristranosti, rasizma, seksizma i propagacije socijalne nejednakosti. U ovom predavanju predstavit ćemo tehničke izazove, ali i nove oblike obrazovanja i socijalno- informacijskoga skepticizma, na koje bi se morao oslanjati sustav evaluacije nove generacije aplikacija.


Bojan Čukić

prodekan je na Fakultetu za računarstvo i informatiku na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Charlotteu, SAD, gdje je zadužen za inovaciju nastave i kurikula, ali i ostvarivanje kulture jednakosti i uspjeha svih studenata. U bogatoj je karijeri vodio istraživački laboratorij za verifikaciju i validaciju svemirskih misija, bio je direktor Centra za identifikacijsku tehnologiju, bavio se biometrijskom sigurnošću i pitanjima privatnosti, ali i biomedicinom, konkretno dizajnom implantata. Odnedavno je suvoditelj Centra za analitiku i automaciju kibernetske sigurnosti. Suosnivač je tvrtke NexID Biometrics, koja je sada dio korporacije Precise Biometrics. Prof. dr. Čukić diplomirao je računarstvo u Ljubljani, Slovenija, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Houstonu, SAD. Objavio je preko 250 znanstvenih radova i često je citiran. Dugi niz godina surađuje s djelatnicima Katedre za informatiku riječkog sveučilišta, na kojemu je prije tridesetak godina i započeo akademsku karijeru.