Znanstveno-popularna predavanja
Voditelj:

Petar Kružić

U Jadranskom je moru do sada, prema grubim procjenama, utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endema (samo ih je u flori 12 % od ukupnog broja pronađenih vrsta) Jadransko se more izdvaja kao zasebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Nažalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem mora. Antropogeni utjecaji opasnost su za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima živi svijet i njegova raznolikost nešto je manje ugrožen nego na drugim područjima, međutim, globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze ni ova, zaštićena, područja. U posljednjih se dvadesetak godina ljeti događaju masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 50 metara dubine. Novija istraživanja upućuju na povećanje prosječne temperature mora i klimatsku varijabilnost, uključujući sadašnje i buduće ekstremne događaje poput iznenadnih valova povišene temperature zraka i mora. Prva su masovna ugibanja morskih organizama u Sredozemnom moru povezana s temperaturnim anomalijama utvrđena 1999. i 2003. godine. 

Nedavna istraživanja također pokazuju alarmantno stanje podmorja vezano za pojavu i praćenje invazivnih vrsta u zaštićenim područjima. Ovdje se prvenstveno misli na invazivne alge Caulerpa cylindracea, C. taxifolia i Womersleyella setacea te ribu Sparisoma cretense u podmorju zaštićenih područja (PP Telašćica, NP Kornati i NP Mljet). 

Izravan ili kombiniran učinak ovih negativnih utjecaja ima ozbiljne posljedice na zaštitu jadranskoga podmorja, prvenstveno na biocenozu infralitoralnih alga i koraligensku biocenozu (ove dvije biocenoze nazivamo i „vruće točke“ („hot spots“) biološke raznolikost u Sredozemnom moru). 

Važno je štititi Jadransko more kako bi se očuvala bioraznolikost. Štitimo li dovoljno Jadran?

Istraživanja:

Istraživanje makrozoobentosa čvrstog dna u Jadranu, posebno skupina Cnidaria; biološke i ekološke osobitosti izdvojenih staništa u Jadranu (estuariji, morska jezera, podmorske špilje, grebeni koralja); naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica; „cvjetanje mora“ uz obalu Jadrana; očuvanje biološke raznolikosti Jadrana, klasifikaciju i kartiranje morskih bentoskih staništa u Jadranu, ekologija bentoskih staništa u Jadranu; dubokomorske zajednice koralja u Jadranu te istraživanje i monitoring koraligenske biocenoze u Jadranu.

Nastavna djelatnost:

Predavanja, seminarska i terenska nastava (kolegiji: Biološka oceanografija, Gospodarenje morem i zaštita, Bioraznolikost mora i Fauna Hrvatske). Od 2013. godine dodiplomska nastava na Univerzi na Primorskem (Koper, Slovenija) u okviru kolegija Izabrana poglavlja iz zoologije mora. 

Usavršavanje:

Stipendija 1997. u Institut für Zoologie na Universität Wien (Beč, Austrija) – biologija mora) i 1998. u Station Marine d′Endoume, Centre d′Oceanologie, Université de la Méditerranée (Marseille, Francuska) – biologija i ekologija koralja. Tijekom 2010. godine međunarodna oceanografska ekspedicija na talijanskom istraživačkom brodu „Urania“ (istraživanje dubokomorske zajednice u Južnom i Srednjem Jadranu). Stručno usavršavanje u Morskom rezervatu „Miramare“ u Trstu i morskom istraživačkom centru ENEA, La Spezia, u Italiji, te na Morskoj biološkoj postaji Piran (Slovenija).

Obrazovanje:

1) 1996. diplomski rad („Toksičnost natrij-pentaklorofenolata na vrstu Planorbarius corneus L. (Gastropoda, Pulmonata) u uvjetima akutnog i subkroničnog trovanja“) (voditelj rada: prof. dr. Radovan Erben; suvoditelj rada: prof. dr. Goran Klobučar). 2) 2001. magisterij prirodnih znanosti iz područja prirodnih znanosti, polje oceanologija („Grebenaste tvorbe vrste Cladocora caespitosa (L., 1767) (Anthozoa, Scleractinia) u Jadranskom moru“) (voditelj rada: prof. dr. Antonieta Požar-Domac; mentor savjetnik: dr. Helmut Zibrowius). 3) 2005. doktorat znanosti iz područja prirodnih znanosti, polje biologija („Ekologija vrste kamenog koralja Cladocora caespitosa (Linnaeus, 1767) i njegove grebenaste tvorbe u Jadranskom moru“) (voditelj rada: prof. dr. Antonieta Požar-Domac; mentor savjetnik: Dr. Helmut Zibrowius)

Radno iskustvo:

Od 1997. do 2001. mlađi asistent u Zoologijskom Zavodu na PMF-u u Zagrebu, a od 2001. do 2008. godine asistent. Od 2008. docent na Zoologijskom zavodu PMF-a u Zagrebu. Od 2016. godine izvanredni profesor u Zoologijskom Zavodu na PMF-u u Zagrebu.

Oznake:, ,