Bioraznolikost predstavlja složenu biološku oznaku ekosustava koju često pogrešno shvaćamo i interpretiramo. Možemo ju promatrati i analizirati na različitim razinama, od molekula preko jedinki, vrsta, zajednica pa sve do samih ekosustava. Suprotno općem mišljenju bioraznolikost je u gradovima velika, često znatno veća od bioraznolikosti u susjednim ekosustavima koji su pod manjim utjecajem čovjeka. No ta raznolikost u većini primjera nije funkcionalna. Problematiku vezanu za bioraznolikost u gradovima najčešće se pokušava riješiti uspostavljanjem „zelenih otoka“, a što je u temelju krivo. Kako uspostaviti samoodrživiju i funkcionalniju bioraznolikost u gradovima pokušat ćemo odgovoriti tijekom predavanja i razgovora.
Biolog Boštjan Surina
svoje je sveučilišno obrazovanje stekao na Sveučilištu u Ljubljani, a poslijedoktorske studije je nastavio na Bečkom sveučilištu, gdje je proučavao uzorke genetske varijabilnosti biljnih vrsta u vremenu i prostoru na području jugoistočne Europe. Istraživački i pedagoški rad nastavio je kao izvanredni profesor na Univerzi na Primorskem (Koper), a danas djeluje kao viši kustos botaničar u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Pored kustoskih poslova zanimaju ga problemi specijacije, evolucije, nastanka i održavanje reprodukcijskih barijera među biljnim vrstama te njihova ekologija.