Prohodajmo u Zemljinim cipelama
Četvrtak: 17h-19h
M. Blečić, I. Poljančić Beljan
Zamislimo potpuno vedru, mračnu noć… Predmete oko sebe ne vidimo. A vidimo li zvijezde na nebu? Kako je to moguće?
Svi smo barem jednom u životu iskusili valove, bilo plivajući na njima ili ih promatrajući. No, jeste li ikada bili dio vala, odnosno čestica u valu? Što je uopće val, kakve vrste postoje i kakve to ima veze s prirodom svjetlosti?
Nakon noći, dolazi dan, a mi se pitamo što je zaslužno za tu svakodnevnu izmjenu? Znate li koju udaljenost prijeđete u vremenskom periodu od jedne godine i kako se pritom gibate? Znate li kada se događaju pomrčina Mjeseca i Sunca?
Ova će vam radionica dati odgovore na sva postavljena pitanja, a i na još puno drugih. Demonstracijski pokusi i kratki igrokazi, kinestetički pokusi, omogućit će vam da na trenutak postanete čestica vala, Zemlja danju, Zemlja noću, Zemlja na putu oko Sunca i još štošta drugo.
Ivana Poljančić Beljan
je 2008. godine diplomirala matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Rijeci istraživački orijentiranim diplomskim radom iz astrofizike – „Određivanje atmosferskih parametara galaktičkih B superdivova“. Doktorirala je 2018. godine na Fakultetu prirodnih znanosti Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu, Austrija, temom „Properties of the solar velocity field indicated by motions of sunspot groups and coronal bright points“. Od 2009. do 2019. radila je kao asistentica, poslijedoktorandica i predavačica, a od 2019. docentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Znanstvena istraživanja vezana uz fiziku Sunca (diferencijalnu rotaciju Sunca i aktivnost Sunca) provodi u suradnji s Opservatorijem Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kanzelhöhe opservatorijem Sveučilišta u Grazu. Povremeno se bavi fotometrijom mladih zvijezda. Prezentirala je svoj znanstveni rad na desetak međunarodnih konferencija. Sudjelovala je na jednom projektu Hrvatske zaklade za znanost te na dva projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Aktivna je u popularizaciji znanosti održavanjem predavanja i radionica te sudjelovanjem u organizaciji znanstveno-popularnih manifestacija kao što su škole fizike, Festival znanosti, Otvoreni dan Sveučilišnih odjela.
Maša Blečić
rođena je i odrasla u Rijeci, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju Andrije Mohorovičića Rijeka. Nakon završetka gimnazije upisala je i završila studij Fizike i matematike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je 2020. godine s temom Kinestetički pokusi u nastavi fizike i astronomije. Po završetku studija zaposlila se u Osnovnoj školi Podmurvice, gdje i danas radi kao učiteljica fizike i matematike. Nakon studija se nastavlja kontinuirano educirati kroz radionice i stručno-znanstvene skupove i aktivna je u aktivnostima vezanim uz popularizaciju znanosti.
Jajologija
Znatiželja je jedan od prvih kotačića koji pokreću stroj učenja, a time i dječji razvoj, vodeći dijete ka sve većem razumijevanju i upoznavanju sebe i svijeta oko sebe. Cilj je ove radionice djeci vrtićke dobi približiti znanost kroz izravno iskustvo.
Od čega je sastavljeno jaje? Koliko je jaje čvrsto? Zašto jaje pluta kada je staro? Kako napraviti majonezu? To su samo neka od pitanja na koja ćemo dati odgovore. Djeci se najprije omogući istraživanje jaja izvana i iznutra, a zatim ih se uključi u niz jednostavnih pokusa, koji se mogu izvesti s lako dostupnim materijalima kao što su ocat, voda i, naravno, jaja. Cilj je bez definicija, ali znanstvenim pristupom djeci pokazati da je znanost svuda oko nas. Upuštajući se u pokuse, djeca će otkriti, primjerice, da ocat nagriza ljusku, stvarajući ugljični dioksid, toliko da nakon 24 sata nestane i nastane gumeno jaje. Učiniti će i svoje prve korake u svijetu fizike: vrtenje sirovog jaja izvrstan je način upoznavanja s inercijom.
Na radionici će se izvesti mnoštvo zanimljivih pokusa u kojima glavnu ulogu imaju jaja.
Ivna Kavre Piltaver
rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu i srednju školu na talijanskom jeziku. Nakon završenog studija fizike i matematike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci upisala je doktorski studij na Fakultetu za matematiku i fiziku Sveučilišta u Ljubljani, gdje je doktorirala 2014. godine. Tijekom i nakon doktorskog studija usavršavala se i sudjelovala na raznim seminarima i konferencijama diljem Europe. Trenutno je docentica na Fakultetu za fiziku i Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci. Znanstvena istraživanja obavlja u Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije, pretežno u Laboratoriju za pretražnu elektronsku mikroskopiju. Uz znanstveni rad sudjeluje u sveučilišnoj nastavi i na području popularizacije fizike.
Spektroskopija ili prvi pogled u unutrašnjost atoma
Srijeda: 12h-14h
Svi znamo da različiti izvori svjetlosti emitiraju svjetlost različitih valnih duljina ili, kako ih nazivamo, boje. Zašto je to tako i kakve to ima veze s građom atoma? U ovoj ćemo radionici jednostavnim instrumentom zvanim spektrofotometar promatrati razne izvore svjetlosti i boje koje emitiraju.
Marin Karuza
izvanredni je profesor na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao je i doktorirao na Sveučilištu u Trstu. Nakon doktorata usavršavao se u području kvantne i nelinearne optike na talijanskom Nacionalnom institutu za nuklearnu fiziku i Sveučilištu u Camerinu. Član je međunarodne kolaboracije Muon g-2 u Fermilabu, SAD.
Matematički trikovi s kartama
Srijeda: 17h-19h, Petak: 12h-14h
Bojan Crnković, Vedrana Mikulić Crnković i studenti Fakulteta za matematiku: Martina Baraba, Ivana Brckan, Doris Petrušić i Larisa Poljak
Trikovi s kartama, koji se oslanjaju samo na matematiku, bez opsjena i posebnih rekvizita, nazivaju se matematički trikovi s kartama. Trikovi su zabavni i fascinantni, ali su i korisni. Naime, matematičkim se trikovima lako mogu demonstrirati i naučiti matematički koncepti na kojima se zasniva pojedini trik. Za razliku od klasičnih mađioničarskih trikova cilj ove aktivnosti nije samo zabaviti već i naučiti sudionike kako se trikovi izvode.
Matematički trikovi, čvorovi i slagalice
Srijeda: 17h-19h, Četvrtak: 12h-14h, Petak:12h-14h
Bojan Crnković, Vedrana Mikulić Crnković i studenti Fakulteta za matematiku: Martina Baraba, Ivana Brckan, Doris Petrušić i Larisa Poljak
Trikovi s kartama koji se oslanjaju samo na matematiku, bez opsjena i posebnih rekvizita, nazivaju se matematički trikovi s kartama. Trikovi su zabavni i fascinantni, ali su i korisni. Nakon što savladaš pokoji matematički trik s kartama, okušaj se u „razotkrivanju“ matematičkih čvorova. Priznaj, sigurno nikada nisi pomislila/pomislio da ti matematika može pomoći zapetljati ili otpetljati neki čvor! Dođi i pokušaj se otpetljati! Za odmor i opuštanje nakon borbe s matematičkim čvorovima okušaj se u rješavanju matematičkih slagalica i mozgalica.
Sretno!
3D printani materijali neobičnih mehaničkih karakteristika
Četvrtak: 17h-19h
Papa Dukić, S. Grbčić Erdelj, N. Čeh
Posjetitelji će na primjeru 3D printanih uzoraka moći vidjeti i osjetiti specifično ponašanje koje je rezultat posebno oblikovane unutarnje strukture materijala. Jedna su vrsta takvih posebnih materijala takozvani auksetični materijali, čije je ponašanje pod djelovanjem sila suprotno od očekivanoga (npr. većina se prirodnih materijala uslijed rastezanja izdužuje i stišće dok se auksetični materijali uslijed rastezanja izdužuju i šire). Ovakvi materijali netipičnog ponašanja već sada pronalaze svoju primjenu u područjima poput medicine, aeronautike i vojne industrije, iako se njihova šira primjena u budućnosti tek očekuje.
Izumrle, ugrožene i rijetke vrste na Korzu
Voditelji:
Milvana Arko Pijevac, Nadia Dunato Pejnović, dr. sc. Marcelo Kovačić, dr. sc. Boštjan Surina, dr. sc. Željka Modrić Surina, Prirodoslovni muzej Rijeka
Tijekom geološke je prošlosti život na Zemlji prošao pet velikih izumiranja, relativno kratkih geoloških razdoblja u kojima je izumro velik dio vrsta na Zemlji. Nakon velikih izumiranja koja su se dogodila u kratko razdoblju slijedio je dug i postepen proces razvoja novih vrsta koje su popunjavale postojeće ekološke niše. Mnogi znanstvenici upozoravaju da je zbog velike moderne stope izumiranja šesto masovno izumiranje već započelo i da je život na Zemlji kakvim ga poznajemo blizu nestanka. Na Korzu ćemo iz zbirki Muzeja izložiti uzorke vrsta koje su izumrle davno, tijekom duge geološke prošlosti, ali i vrste čijem je nestanku pridonijela, ali i pridonosi, i naša vrsta.