Author name: Festival

U nekoliko pokusa želimo vam na što jednostavniji, razumljiviji i zanimljiviji način prikazati neke od osnovnih procesa koji se odvijaju u svim živim bićima i svuda oko nas. Pokusi koje smo vam pripremili uključuju dokazivanje prisutnosti različitih staničnih komponenti u odgovarajućim uzorcima, kao što su ugljikohidrati i proteini. Na primjeru gumenog jaja, raketnog goriva te razlivene tinte prikazat ćemo vam neke od staničnih procesa bitnih za svakodnevno normalno funkcioniranje i preživljavanje stanica.

Doc. dr. sc. Ivan Gudelj

je diplomirao na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu kao magistar farmacije. Tijekom diplomskoga studija započeo je s istraživanjima u području glikobiologije te je u tom području stekao i zvanje doktora znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Njegovi znanstveni interesi uključuju analizu glikozilacije, na temu kojih je do danas objavio više od trideset znanstvenih radova u međunarodnim časopisima. Zaposlen je kao docent na Odjelu za biotehnologiju te je nositelj kolegija Analitička kemija na studiju farmacije i Toksikologija lijekova na studiju „Istraživanje i razvoj lijekova“ u Rijeci.

Barbara Radovani

diplomirala je na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Radila je u laboratoriju za glikobiologiju Genos, gdje je stekla iskustvo u analizi glikoma koristeći metode visoke protočnosti. Trenutno je asistentica na Odjelu za biotehnologiju te doktorandica na doktorskom studiju Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

David Visentin

asistent je na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, gdje je i diplomirao. Tijekom trajanja preddiplomskog i diplomskog studija istraživao je (in-silico) mehanizam Alzheimerove bolesti, pri čemu je stekao iskustvo u području računalne biokemije. 

Osnove kemije su zabavne, šarene i lako shvatljive svim uzrastima i zbog toga je fokus Šarenila kemije na pokusima koji se brzo izvode i daju vidljivu promjenu kao što je gorenje, smrzavanje, promjena boje, topljenje i kristalizacija. Šarenilo kemije dat će uvid u kemijske reakcije koje su se nekada koristile za izradu zrcala i fotografija. Kroz interaktivni način prikazat će se i objasniti razlika između kiselog i lužnatog te hidrofilnog i hidrofobnog. Omogućit ćemo vam da u laboratorijskoj čaši uz puno iskri napravite svoj vlastiti vatromet različitih boja te mnoštvo drugih burnih kemijskih reakcija. 

Ana Filošević Vujnović

je završila preddiplomski i diplomski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoju je znanstvenu karijeru počela na području kemije kompleksnih spojeva prijelaznih metala, ali je 2018. doktorirala na Sveučilištu u Rijeci u interdisciplinarnom području biotehnologije u biomedicini. Trenutno je poslijedoktorandica u Laboratoriju za bihevioralnu genetiku Odjela za biotehnologiju. Na modelnom organizmu vinske mušice bavi se proučavanjem mjerljivih oblika ponašanja povezanih s ovisnostima te njihove genetske pozadine. 

Gea Kosović

studentica je 2. godine preddiplomskog studija na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Završila je Salezijansku klasičnu gimnaziju u Rijeci. Interes za područje interdisciplinarnih znanosti prati ju od osnovnoškolskih dana. Volonterskim radom u lokalnoj zajednici nastoji potaknuti taj interes i šire te približiti znanost djeci i mladima.

Kao i bakterije, svugdje su oko nas. Nađu životni prostor u pukotinama asfalta, na mjestima gdje se sastaju temelji zgrada i nogostup, prilagode se košnji i uvijek osvajaju. Moderni veliki gradovi poput Pariza i Londona vape za zelenilom i pravi je modni trend otkrivati koje nas to biljke posjećuju na urbanim prostranstvima. Upoznat ćemo biljne prijatelje Rijeke – svijet koji je fascinantno bogat u nekoliko stotina metara šetnje.

Stribor Marković

je docent Odjela za biotehnologiju, po struci farmaceut i medicinski biokemičar. Kolegica Milica iz Beograda jednom mu je rekla da je prošao najviše različitih poslova od svih farmaceuta koje ona poznaje, od istraživanja i znanosti, kontrole kvalitete, rada s pacijentima do kozmetike. Za to je trebalo prgavosti i učenja na greškama, ali zato sada svoja šarolika iskustva može prenositi drugima.

Najmlađi posjetitelji Odjela za biotehnologiju moći će se na interaktivan i zabavan način upoznati s osnovnim vrstama stanica mozga. Igrokaz traje 15-ak minuta i prilagođeno je najmlađima (vrtićki uzrast i niži razredi osnovne škole), a nakon njega slijede pitanja i igra.

Jelena Ban

rođena je u Rijeci. Diplomirala je molekularnu biologiju na Sveučilištu u Trstu, a doktorirala 2007. na Internacionalnoj školi za napredne studije (International School for Advanced Studies, ISSA/ISAS) u Trstu, gdje je kao poslijedoktorand nastavila znanstvenoistraživački rad na polju neuroznanosti. Od 2016. je docent na Odjelu za biotehnologiju. U Laboratoriju za molekularnu neurobiologiju bavi se istraživanjem razvoja i regeneracije živčanog sustava.

Mental illnesses such as schizophrenia and depression are among the most common causes of disability both in Croatia and around the world. In spite of this, we still do not know much about the biology behind them. What happens in the cells of our brain that affect the way we think? This is very important, as currently, we are only able to diagnose these diseases by interviewing patients – we do not have any form of medical test that we can use to tell us which mental illness a patient has, or what would be the best way to treat them. In this talk, we will discuss what might cause these illnesses, and in particular how much they originate from our DNA, and how much from our life experiences.

Nicholas Bradshaw

stanični je i molekularni biolog iz Velike Britanije, a obrazovao se na Sveučilištu u Durhamu, Sveučilištu u Edinburghu te Sveučilištu Heinrich Heine u Düsseldorfu. Od 2005. godine bavi se proučavanjem proteina povezanih s mentalnim bolestima, a u Rijeku se seli 2017. godine, gdje je voditelj vlastite istraživačke grupe i Studija na engleskom jeziku na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Biotehnologija — jedno od najbrže rastućih znanstvenih područja — koristi se alatima iz biologije, kemije, računarstva, inženjerstva i matematike za unaprjeđenje istraživanja koja najavljuju obećavajuća medicinska otkrića. Biotehnološki proizvodi i rješenja generirali su oko 1 trilijun dolara prihoda u cijelom svijetu 2021., što je 34 % više nego prije pet godina. Cilj je ovog predavanja približiti sudionicima važnost izuma i njegove zaštite u području biotehnologije za život ljudi i ekonomski rast.

Petra Karanikić

izvanredna je profesorica na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Završila je Ekonomski fakultet u Rijeci, a doktorirala je ekonomske znanosti na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Kao jedna od 15 odabranih stipendista Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) završila je poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij (LL.M.) iz područja intelektualnog vlasništva na Sveučilištu u Torinu (Italija).

Prezentacijom je cilj pružiti svim zainteresiranim posjetiteljima uvid u način života i studiranja studenata Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, te što sve mogu očekivati ako se odluče doći na naš studij. Ukratko ćemo dati najvažnije informacije o svakoj godini studiranja, dopunjene osobnim iskustvom – „tips and tricks“ kako ‘preživjeti’ koju godinu. Nakon predavanja rado ćemo odgovoriti na sva dodatna pitanja posjetitelja.

Jana Pavičić

redovna je studentica druge godine preddiplomskog studija Biotehnologije i istraživanja lijekova na Sveučilištu u Rijeci. Na prvoj godini je položila sve predmete, a u tekućoj, drugoj nastavlja s uspješnim polaganjem ispita. Ove je godine bila demonstrator na kolegiju Stanična i molekularna biologija, a prošle je sudjelovala na Otvorenom danu u sklopu dviju radionica, Izrada prirodne kozmetike „Naturis“ i Mikroskopija. Član je Udruge studenata biotehnologa, projekta „Naturis“ i „Kuglice dobrih želja“. Tijekom prvog semestra aktivno se bavila plivanjem, a sada je trenerica plivanja u Plivačkom klubu Kantrida.

Mnoga su se velika i važna otkrića u znanosti, pa tako i u kemiji i biologiji, dogodila posve slučajno, najčešće kao rezultat nepažnje ili pogreške istraživača. Slučajno su otkrivena gotovo sva danas poznata umjetna sladila, ali i tvari koje su nekim ljudima gorke, a drugima bez okusa. Koja je veza između vulkanizacije gume i liječenja alkoholizma? U kakvoj su vezi otkrića pojedinih lijekova i pojedinih psihoaktivnih tvari, koju je ulogu u svemu tome imala slučajnost, i što kao društvo možemo učiniti da slučajnih otkrića bude što je moguće više, neke su od tema o kojima će biti riječi u ovome predavanju.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada

je kemičar zaposlen na Institutu Ruđer Bošković. Školovao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1998. diplomirao, a 2004. doktorirao kemiju. Bavi se znanstvenim istraživanjima u području sintetske organske kemije, stručnim aktivnostima u području hrvatskoga kemijskog nazivlja, nastavom kemije na više kolegija na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci, radom s darovitim učenicima i studentima te popularizacijom znanosti. Pokretač je i voditelj edukativno-popularizacijskog projekta „Kemijsko-inženjerske radionice HDKI-ja“. Dobitnik je državne „Nagrade Ivan Filipović“ za znanstveni i stručni rad u 2019. godini i Državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u 2021. godini.

Tko je započeo koristiti ljekovite biljke? Bili su to neandertalci. Ili ne? Majmuni, naši rođaci? Slonovi? Hodajući po povijesnoj liniji završili smo na leptirima i tu smo stali, nije imalo smisla istraživati dalje. Biljke mogu biti svašta: hrana, otrov i lijek – sve ovisi o dozi. Biljka koja spašava najviše života svakog dana mogla bi vas iznenaditi. Ljekovitost nekih biljaka ovisi o iznenađujućim faktorima, poput malenih bakterija. Osim što same mogu biti lijek, neke biljke inspirirale su nastanak novih lijekova. Katkad ni medicinski profesionalci nisu svjesni da se iza kutijice lijeka skriva botanička inspiracija. Svaki segment znanosti ima viši smisao – biljni nas svijet uči drevnoj povezanosti staroj milijardu godina. Za učenje jednog života, sasvim dovoljno.

Stribor Marković

je docent Odjela za biotehnologiju, po struci farmaceut i medicinski biokemičar. Kolegica Milica iz Beograda jednom mu je rekla da je prošao najviše različitih poslova od svih farmaceuta koje ona poznaje, od istraživanja i znanosti, kontrole kvalitete, rada s pacijentima do kozmetike. Za to je trebalo prgavosti i učenja na greškama, ali zato sada svoja šarolika iskustva može prenositi drugima. 

Na radionici će se demonstrirati različite primjene matematike u svakodnevnom životu: u financijama, genetici, šifriranju i kodiranju, pretraživanju prostora i sl.

Voditelj:

Bojan Crnković

Sudjeluju: Ivana Slamić, Emma Šepić