Author name: Festival

Matematičke igre

Matematičke su igre dio rekreativne matematike. U njih ubrajamo igre čija su pravila, strategije i ishodi opisani jasnim matematičkim jezikom, a sama se igra može opisati i proučavati upotrebom matematike. 

Za vrijeme trajanja aktivnosti bit će postavljene matematičke igre koje će posjetitelji moći igrati. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa sljedećim igrama i slagalicama: Hex, Tantrix, Agon, Royal Game of Ur, Prime Stone, Set, Spot it!, Sesqui, Produto, Trilja…

Aktivnost su osmislili i pripremili Bojan Crnković, Vedrana Mikulić Crnković i Ivona Traunkar.

Matematika virtualne stvarnosti

U okviru radionice povezat ćemo matematiku i tehnologiju te u pozadini 360 slika i videa otkriti matematiku, koja je temelj virtualne stvarnosti.

Putujmo Lijepom Našom

Radionica je namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole. Najprije voditelji radionice učenike upoznaju s problemom Königsberških mostova i s Kruskalovim algoritmom. Zatim, podijeljeni u grupe po pet učenika, na dobivenoj karti Hrvatske polaznici radionice pronalaze najbrži put od jednog kraja Hrvatske do drugog i to tako da najprije izračunaju koliko je vremena potrebno za prijelaz pojedinoga dijela puta, a zatim Kruskalovim algoritmom odrede najbrži put.

Voditelj:

Ana Jurasić

Studenti: Elena Mikulić, Martina Hrman, Manola Licul

Oživimo papir

Radionica je namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole. Za radionicu je potrebno elementarno poznavanje geometrijskih tijela. Cilj je radionice da učenici mogu prepoznati svih pet Platonovih tijela te primjenom origamija od papira nauče izraditi neka od njih.  

Voditelj:

Ana Jurasić

Studenti: Sandra Obadić, Doris Petrušić, Matea Petohleb 

Koliko su vjerojatni i koliko česti ekstremni događaji?

Uragani razorne snage, potresi velike magnitude, velike poplave i snježne oluje spadaju u događaje koji se, srećom, ne javljaju često, ali kada se dogode, obično imaju velike posljedice. Svaku od tih pojava karakterizira nepredvidivost/slučajnost, a upravo takve događaje proučava teorija vjerojatnosti i matematička statistika. Možemo li opisati vjerojatnost da se dogodi poplava prilikom koje će količina vode biti veća od neke zadane vrijednosti ili potres iznimno velike magnitude? Znači li izraz „stogodišnja poplava“ to da se ta poplava dogodi jednom u 100 godina? Znači li informacija o vjerojatnosti neke ekstremne pojave i to da možemo predvidjeti kada će se ona dogoditi? U ovoj ćemo se radionici na primjerima upoznati s načinom na koji vjerojatnost i statistika daje odgovore na spomenuta pitanja, a vidjet ćemo i da je modeliranje ekstremnih događaja, osim u kontroli posljedica prirodnih katastrofa, važno i u ekonomiji, financijama, aktuarstvu, telekomunikacijama, biomedicini i mnogim drugim područjima.

Ana Marija Filipas i Ivana Slamić

Vrtići za vrtiće

Dječji vrtić Sušak, PPO Vežica; Dječji vrtić Pjerina Verbanac, Labin; Dječji vrtić Rijeka, CPO Turnić, PPO Mavrica; Dječji vrtić Rijeka, CPO Potok, PPO Podmurvice; Dječji vrtić Opatija, Vrtić Veprinac i Vrtić Lovran;

Koralji- Durdice- Dv More
Dječiji Vrtić More, Ppo Đurđice skupina Hobotnice
Dječjiji vrtić More, PPO Kvarner, Program održivog razvoja
Udruga za iskustveno učenje u prirodi Regoč
Dječji vrtić Pahuljica – Rab
DV Mali princ – podružnica Mala sirena.

Škole za škole

Osnovna škola Milan Brozović, Kastav;Osnovna škola Čavle; Osnovna škola Petar Zrinski, Čabar; Osnovna škola Frane Petrića, Cres; Pomorska škola Bakar; Medicinska škola u Rijeci; Škola za trgovinu i modni dizajn Rijeka; Prva riječka hrvatska gimnazija; Srednja škola Markantuna de Dominisa, Rab; Srednja škola Ambroza Haračića, Područni odjel u Cresu

OŠ Kostrena, PP – Utjecaj podmorskih kablova na morski život
 Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka – Genijalke iz romana

Projekt „DC403 kroz prizmu tehnike i kulture“

Veliko gradilište u blizini naše škole inspiriralo nas je za odabir teme projekta za ovogodišnji Festival znanosti, a ta je izgradnja DC403, najskupljeg cestovnog projekta u Hrvatskoj. Zbog ceste je uklonjeno oko 70 stambenih objekata, sagrađen je niz novih prometnih objekata: podvožnjak, nadvožnjak, tunel, dva kružna raskrižja, dva vijadukta. Cjelokupna izgradnja utječe na promjenu vizure grada Rijeke koja je ujedno predmet našeg istraživanja. 

Povezanost naše Škole i planirane izgradnje DC403 započela je još 2016. godine kada su naši učenici anketirali vozače u svrhu ispitivanja isplativosti njezine izgradnje.

Pored svih novoizgrađenih objekata koje smo prikazali na interaktivnoj slici, istražili smo i ostatke kulturne i industrijske baštine duž ulica u blizini škole. U projektu donosimo saznanja o  negativnom utjecaju izgradnje DC403 na okoliš. Upoznat ćemo vas s varijantom ne činiti ništa, odnosno ne graditi cestu. Saznali smo i na koji se sve način bilježi ime državne ceste te koji je naziv državne ceste u skladu s normom. Naposljetku, snimili smo videouradak koji svjedoči o dosadašnjoj fazi izgradnje. 

Poveznica na digitalni plakat: https://sites.google.com/view/festivalznanosti2023/po%C4%8Detna-stranica

OŠ Podmurvice – Iz prirode u društvo
OS Centar Rijeka – Projekt Centar sapuna

40 godina postera

Voditeljica:

dr.sc. Ana Alebić-Juretić, dipl. ing.

Kod nas su se poster-izlaganja na znanstvenim skupovima prvi put pojavila početkom osamdesetih godina. U to je vrijeme poster bio pisan rukom, a slike su se isto ručno izrađivale na paus-papiru, uz pomoć daske za crtanje, rapidografa, šablona i tuša. Ubrzo se prešlo na pisanje pisaćim strojem, uz potrebno uvećanje formata. Širom upotrebom računala početkom devedesetih godina prešlo se na pisanje naslova u obliku banera, dok se tekst ispod njega slagao. Poboljšanje računalnih programa početkom 2000-ih omogućilo je pripremu za tiskanje postera različitih veličina na papiru ili, u novije vrijeme, na svili ili tkanini. Prednost je postera na tkanini što se mogu složiti u manji format, bez opasnosti od gužvanja, no oni na papiru ipak su vizualno ljepši. Izložit će se posteri, a, bude li prilike, i materijal za crtanje, iz područja prirode – različitih tema onečišćenja zraka u Rijeci.

Dr. sc. Ana Alebić-Juretić

dipl. ing. kemije, umirovljena je redovita profesorica Medicinskog fakulteta u Rijeci. Gotovo čitav radni vijek radila je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na praćenju onečišćenja atmosfere. Godine 2006. zaposlila se na Medicinskom fakultetu u Rijeci, gdje je držala kolegije iz zaštite okoliša. Kao gostujući znanstvenik i nastavnik boravila je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Austriji.

Scroll to Top